Spremne sadnice najbolje klonske graševine za sadnju nakon 15 godina selekcije: Otvorena je mogućnost proizvodnje certificiranog sadnog materijala za tržište

Prije 15 godina započeo je zajednički projekt na traženju najkvalitetnije klonske sadnice graševine, koji do tada nisu postojali na području Hrvatske, iako se graševina uzgaja od davnina i jedna je od najrasprostranjenijih i najvažnijih bijelih sorti u RH. Gotovo svako četvrto vino na hrvatskom tržištu je graševina zastupljena sa 24% cijele proizvodnje vina. Podrijetlo Graševine još uvijek nije utvrđeno, a najvjerojatnije je iz srednje ili istočne Europe, moguće iz podunavske regije, prema tome svakako i iz Hrvatske. Cilj projekta je bio pronaći genotipove unutar populacije Graševine u Kutjevačkom vinogorju, a nakon provedbe postupka klonske selekcije certificirati kao klonove i omogućiti proizvodnju klonskog sadnog materijala.

Cijeli projekt od početka prezentirao je članovima Udruge Kutjevački vinari i čelnicima Kutjeva d.d., voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je vodio cijeli projekt, koji sada nakon priznanja od Zavoda za rasadničarstvo i sjemenarstvo iz Osijeka kreće u drugu fazu

– Nakon ovog priznanja mi smo dobili i dozvolu za prvu sadnju 16.300 cijepova klonske graševine, koja je izabrana od 4 najbolje vrste graševine. Na samom početku pregledali smo 30 tisuća trsova na 13 lokacija u kutjevačkom vinogorju, izdvojili 249 trsova, nakon testiranja na viruse izabrali samo 114 nezaraženih trsova. To je bio start pretklonske selekcije iz koje smo u dalju proceduru izdvojili 87 genotipova kao klonske kandidate, od kojih smo proizveli 966 cjepova „virus-free“. Posađeno je tih 87 klonskih kandidata zajedno s klonovima iz Italije, Mađarske, Srbije i Slovenije koji su ovaj postupak klonske selekcije već završili. Sadili smo na dvije lokacije, Vidim Kutjevo i Stražeman. Podizanjem ovih kolekcija stvorili smo mogućnost proizvodnje certificiranog sadnog materijala za tržište koji ima plavu etiketu kao oznaku klonskog materijala. Grožđe sa tih lokacija i s površina na Fakultetu koristi se za vino koje se posebno ocjenjuje i prati. Rezultat su svega da je izabrano 4 vrste graševine, dvije kao standardne graševine sa visokim rezultatima u rodnosti, veličini grozda, veličini bobica, količini šećera, ukupnoj kiselosti i ph, otpornosti na bortritis, druge bolesti i vizualnoj evaluaciji. Jedna vrsta je pripremljena za jače i snažnije graševine, a jedna za blaže i svježije graševine. Ponovno je selekcijom izdvojeno 12 najboljih koje su razmnožene na 3 kolekcije. U 2011. godini dobili smo 3. generaciju bezvirusnog klonskog kandidata i prvih 16.300 sadnica koje će posaditi članovi udruge Kutjevački vinari u svojim vinogradima – istakao je prof. Maletić koji najavljuje za slijedeću godinu u rasadnicima spremnih 114 tisuća sadnica bezvirusnog klona graševine.

On predlaže da Udruga ili netko od vinara oformi još jedan matičnjak, osim onog na fakultetu, a iznio je i prijedlog za nastavak projekta za koji bi trebalo osigurati do 75 tisuća kuna godišnje. U nastavku bi uz stalno praćenje ponašanja klona u ekonomskoj eksploataciji naglasak dali na vina koja su proizvedena od klonske graševine. Vina bi se redovno slala na sva natjecanja i ocjenjivanja kvalitete te bilježilo koje od te četiri klonske selekcije najboljih graševina daju i najbolje ocjenjena vina.

Od ove godine predbazni materijal proizvodi se i u Njemačkoj u suradnji s Institutom u Geisenheimu, u rasadniku „Antes“ koji će biti izoliran i zaštićen od infekcije. U 2018. podignut je i vinograd na lokaciji Vetova, Vinarija Galić, vinograd s 3.900 cijepova od 4 klona graševine. Također u 2018. nakon pregleda nasada klonova na Fakultetu osječki Zavod odobrio je proizvodnju 114 tisuća klonskog sadnog materijala za sadnju u 2019. godini.

– Prvi puta u Hrvatskoj je provedena sustavna individualna klonska selekcija naše najvažnije sorte graševine. Pojavom klonova različitih karakteristika proširuje se kvalitativni potencijal Graševine. Omogućuje se izbor vinogradarima i vinarima da prilagode Graševinu sukladno svom cilju proizvodnje ali i različitim položajima i tehnologijama. na ovaj način smo oplemenili i obogatili karakteristike Graševine, što će potvrditi i osnažiti njezinu reputaciju „kraljice hrvatskih vina“. sada treba istraživanja usmjeriti na velike površine, različita vinogorja, različite tehnologije i vinifikacije – zaključuje prof. Maletić i predlaže da se pokušaju i novi tehnološki procesi kao hladna maceracija, koja potencira oslobođenje primarnih, te dušičnih i mineralnih spojeva iz grožđa što može utjecati na aromatski profil i okusna svojstva vina ili primjena enzima koji svojom aktivnošću utječu na povećanje terpenskih i tiolnih spojeva u vinu što može intenzivirati mirisna svojstva te time utjecati i na povećanje kompleksnosti vina i postojanosti vina.

Uz to obzirom na ishodovanu sirovinu bilo bi interesantno ispitati različite vrste i sojeve kvasaca, te tip i vrijeme dodavanje hrane za kvasce. Ovo igra važnu ulogu u definiranju kakvoće vina pri čemu se njihova aktivnost može nadopunuti i provođenjem malolaktične fermentacije, a sve sa ciljem proizvodnje vina specifičnih svojstava.

Na kraju prof. Maletić se zahvalio Udruzi Kutjevački vinari, gradu Kutjevo i Požeško-slavonskoj županiji koji su svih ovih godina sudjelovali u financiranju cijelog projekta, a očekuje i suradnju na nastavku projekta slijedećih 5 godina.

0 Comment