Objavljeno u: Uto, stu. 11th, 2014
SVAKI STANOVNIK I U NAJUDALJENIJEM SELU TREBA IMATI MOGUĆNOST KORISTITI SE KNJIGOM

Tračak nade za bibliobusnu službu u Požeško-slavonskoj županiji

POŽEGA – Uoči Dana hrvatskih knjižnica iz Gradske knjižnice i čitaonice Požega najavljuju novi projekt bibliobusne službe. Pokretne knjižnice  u mnogim zemljama Europe i svijeta vrlo su razvijen oblik narodnih knjižnica. bibliobusi, biblikombiji, bibliobrodovi i razna druga prijevozna sredstva često djeluju kao “produžene ruke” klasičnih, stacioniranih javnih knjižnica. Prema najavi za očekivati je da će i stanovnicima odnosno svim potencijalnim korisnicima na području Požeško-slavonske županije kao takva usluga biti omogućena.

Danas je održano predavanje na temu bibliobusna služba u Požeško-slavonskoj županiji na kojoj su među ostalima bili nazočni zamjenik požeško-slavonskog župana Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika Požege Darko Puljašić, zamjenik gradonačelnice Plternice Domagoj Katić i načelnik općine Velika Vlado Boban. Prvi dio predavanja se odnosio na povijest bibliobusnih službi u svijetu i Hrvatskoj kao i sadašnje stanje takvih službio kojem je govorila Vlastom Peći Marčetić, voditeljica Odjela za odrasle u Gradskoj knjižnici Požega. O pokušaju osnivanja bibliobusnih službi u Požeško-slavonskoj županiji u prijašnjim godinama govorio je Branko Šimunović dok je Mirjana Franculić u ulozi voditeljice Matične službe govorila o podacima i planovima te strategiji pokretanja i razvoja bibliobusnih službi u Požeško-slavonskoj županiji.

-Prvenstveno što nas zanima to su financijski troškovi, godišnji troškovi te jednokratni troškovi kupnje bibliobusa. Na osnovu sadašnjih iskustava drugih knjižnica i bibliobusnih službi izradili smo proračune u što su uvrštene karakteristike naše županije. To bi bila mreža pokretnih knjižnica koja bi obuhvaćala svih pet gradova i pet općina. Ono što je najvažnije nabavku bibliobusa ćemo pokušati aplicirati prema EU fondovima preko strategija razvoja Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Druga mogućnost nabavke bibliobusa je putem donacija bogatih EU zemalja na koji su način kao takvu već ostvarili neki gradovi u Republici Hrvatskoj. Danska koja je toliko bogata i kulturno osviještena odriče se svojih bibliobusa jer prave stacionirane knjižnice i u manjim gradovima pa je i to jedan od naših zadataka – rekla je Mirjana Franculić.

Cilj Službe bibliobusa je svakako da se što većem broju stanovnika omogući ostvarivanje jednog od temeljnih ljudskih prava na dostupnost knjiga i informacijske tehnologije potrebnih za informiranje, učenje i korištenje kulturnih sadržaja. Prema iskustvima drugih gradova posebnost je pokretnih knjižnica što s istom opremom, knjižničnim fondom i osobljem mogu pružati knjižnične usluge na više lokacija. Stoga se pokretne knjižnice smatraju najekonomičnijim, a često i jedinim mogućim načinom osiguravanja knjižničnih usluga za stanovništvo slabo naseljenih područja, malih prometno izoliranih naselja i slično.

Hrvatska je po svojim demografskim, prometnim i gospodarskim obilježjima, veliki broj malih, raštrkanih naselja, s malim brojem stanovnika itd,. idealna za organiziranje knjižničnih usluga u pokretnom obliku što je prepoznala Gradska knjižnica i čitaonica Požega koja ide u tom pravcu organizacije.

Od 1999. godine u Hrvatskoj se održavaju svake dvije godine stručni skupovi o pokretnim knjižnicama i popratnim festivalima bibliobusa što ima za cilj poboljšati informiranost stručne i sveukupne javnosti, kao i o stanju, mogućnostima i potrebama za pokretnim knjižnicama u Hrvatskoj te potaknuti odgovorne na svim razinama društva da podrže uspostavu novih i razvoj postojećih službi pokretnih knjižnica, kao neizostavnog dijela svake županijske mreže narodnih knjižnica.

DSC_0565