Čak pola milijuna kuna iz gradske blagajne za ovogodišnji Aurea Fest: Novca sve više, a „šušura“ sve manje

Grad Požega sve izdašnije daje novac za „Aurea fest“, a iz godine u godinu se sadržaji te manifestacije smanjuju. Proteklih dana na službenim stranicama grada Požege objavljeno je da je grad iz proračuna, udruzi građana koja svake godine početkom rujna organizira Glazbeni festival „Aurea fest“, namijenio čak pola milijuna kuna za organizaciju te priredbe ove godine!

Mnoge poznavatelje ovdašnjih prilika to je poprilično iznenadilo. Neki ocjenjuju kako je aktualni gradonačelnik Drako Puljašić meka srca prema udruzi koja organizira festival dok neke druge članstvom brojnije udruge s različitim aktivnostima i velikim uloženim trudom dobivaju mrvice i novac na kapaljku.

Ako se vratimo nekoliko godina unatrag, na web stranicama grada Požege može se naći kako je 2015. godine, kada je stolovao gradonačelnik Vedran Neferović, iz gradske blagajne bilo namijenjeno 150 tisuća kuna za troškove organizacije Aurea Festa”. Ne treba zaboraviti da je već te godine manifestacija trajala sedam dana. Naredne, 2016. godine, Neferović je podigao iznos za 50 tisuća kuna, za organizaciju Aurea Festa 2016. pa je festival gradsku blagajnu koštao 200 tisuća kuna. Izgleda da se u 2017. godini pokazala još malo veća potreba za organizaciju festivala te je iz gradske blagajne izdvojeno 300 tisuća kuna. Od te se godine iznos počeo dizati 100 po 100 tisuća kuna.

Dolaskom na čelo grada, aktualni gradonačelnik Požege Darko Puljašić sveo je “Aurea Fest” sa sedmodnevne na četverodnevnu manifestaciju. Iako manji broj dana, izdašno je za 2018. godinu gradonačelnik Puljašić odobrio 400 tisuća kuna kako bi taj festival na “nešto sličio”. Je li u tome uspio neka netko drugi to ocijeni!

Unatoč tolikoj financijskoj pomoći iz gradske blagajne, Uprava festivala odlučila je 2018. godine naplaćivati ulaz za koncert Petra Graše koji je održan na središnjem požeškom Trgu sv. Trojstva i TBF-a na nekadašnjem Atletskom stadionu. Nisu to bila financijski mala sredstva. Koliko je “utrženo” i na što su potrošena ta sredstva ostaje nepoznanica jer nitko nije rekao niti riječi o tome.

Kako to u našem narodu biva, novca nikad nikome nije dovoljno. Možda iz tog ili nekog nama nepoznatog razloga za ovogodišnji Aurea Fest gradonačelnik svojim “Zaključkom” odobrava pola milijuna kuna. Za očekivati je da će festival biti sadržajniji i daleko kvalitetniji, program bogatiji, a snimanje i prijenos na većoj razini i profesionalniji. Mogli bismo još puno toga napisati, no na ovom ćemo se zadržati.

S punim pravom možemo reći da se organizatori poprilično komotno ponašaju kada je u pitanju trošenje novca građana jer se troškovi povećavaju, a oni su sa sponzorima u velikom raskoraku. Dakako, bilo bi zanimljivo čuti zbog čega ta glazbena priredba kroz tolike godine nije našla načina da dobije izdašnija sredstva iz Ministarstva kulture, Hrvatske turističke zajednice ili primjerice Ministarstva turizma. Da ne spominjemo državne tvrtke jer je znano da one u velikoj mjeri dugi niz godina daju stotine tisuće kuna za priredbe u nekim drugim slavonskim gradovima. Najčudnije je što Hrvatska turistička zajednica nije odgovorila s nekim pozamašnijim iznosom sufinanciranja festivala posebice iz razloga jer imamo s ovog područja “svog čovjeka” pozicioniranog na projektima u HTZ-u (navodno gradonačelnikovog prijatelja). Možda takva veza u konačnici i urodi plodom.

Očito je najlakše i najbezbolnije gurnuti ruke u džep sugrađana jer je to najmanji trud za one koji bi, dakako uz pomoć politike, jer je ista opcija na vlasti u gradu i županiji, kao i na državnoj razini, trebali naći ponajveći dio kolača za „Aurea fest“ izvan granica slavonskih planina, čitaj – u metropoli!

Prisjetimo se, prije šest-sedam godina ukupni troškovi festivala bili su oko 500 tisuća kuna, većina novca se namicala sponzorstvima, a tek manji dio iz gradske blagajne. Organizacijski odbor radio je bez naknade (ekspresno ih se smijenilo promjenom vlasti), grad je doduše pomagao u tehničkim stvarima te na raspolaganje davao i dio svojih zaposlenika iz komunalnog odjela. Pomagale su i gradske tvrtke, manje novcem, a više tehničkom logistikom koja je itekako važna u ovoj priči. Za festival su tada živjeli svi, od predsjednika udruge koja ga je organizirala, organizacijskog odbora, političara, gospodarstvenika i što je najvažnije građana.
Kažu mnogi da danas toj manifestaciji, na koju su uvijek svi rado dolazili kako bi uživali u glazbi i gastro ponudi, fali duha ili kako bi u narodu rekli, fali nam šušura.

Foto: Arhiva, pozega.eu

0 Comment