21.6.2025. u 19:38
TEKST: Požeška biskupija
FOTO: Požeška biskupija
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prezbitersko ređenje
21.6.2025. u 19:38
TEKST: Požeška biskupija
FOTO: Požeška biskupija
Na euharistijskom slavlju u požeškoj Katedrali 21. lipnja 2025. požeški biskup Ivo Martinović zaredio je za prezbitere đakone Ivana Ligenzu iz Župe Uzašašća Isusova u Ruševu i Antuna Stipića iz Župe sv. Josipa u Vrbju.
Pozdravljajući nazočne kanonike, svećenike, redovnike i redovnice, biskup Ivo je uputio poseban pozdrav ređenicima, njihovim roditeljima, obiteljima, župnicima i drugim vjernicima župa iz kojih dolaze. Izrazio je dobrodošlicu Josipu Đurinu, poglavaru u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu kao i don Cristianu Mendozi i Jamesu Mwauri, odgojiteljima iz Međunarodnog crkvenog kolegija „Sedes Sapientiae“ u Rimu sa skupinom bogoslova s kojima je za vrijeme svoje formacije boravio ređenik Antun Stipić.
Nakon predstavljanja kandidata za sveti red prezbiterata, uslijedila je prigodna propovijed u kojoj se biskup Ivo osvrnuo na naviještena čitanja koja govore o poslanju i pozivu koji Bog upućuje ljudima. Naglasio je kako se duhovni poziv ostvaruje snagom Isusove vlasti i Očevog poslanja u snazi i milosti Duha Svetoga. „Isus poziva grešne i nedostojne učenike koji se snagom Duha Svetoga i njegove vlasti osposobljuju za poslanje. Tako se dragi ređenici Antune i Ivane ostvaruje i s vama. Danas po svetom redu prezbiterata primit ćete poslanje koje vam Krist daje. Neka vaše služenje Bogu, Crkvi i narodu Božjem uvijek bude prožeto Kristovom poniznošću i predanošću“, poručio je biskup. Istaknuo je kako nam Krist daje primjer kakvi trebamo biti u odnosu prema Bogu i ljudima jer je on središte i srce svećeničkog identiteta, poslanja i zajedništva. Poručio je ređenicima da bez osobnog odnosa s Kristom nema niti autentičnog svećeničkog života i duhovnosti. „Svaki svećenik je pozvan biti drugi Krist – 'alter Christus'. Biti drugi Krist u današnje vrijeme ne znači biti činovnik Crkve, nego prije svega djelitelj Kristovih otajstava, hrabri navjestitelj njegova evanđelja i svjedok njegove ljubavi svim ljudima.“
Govoreći nadalje ređenicima o suvremenim izazovima sekularizma, materijalizma, hedonizma i traženja Boga, biskup ih je upozorio kako im Krist povjerava sveto, veliko i zahtjevno poslanje. „Sve što vam Krist daje, što ljudi očekuju i što vi želite primiti i ostvariti svojim životom kao svećenici, izvire iz srca. Iz vašeg srca izvire želja živjeti u celibatu i do smrti slijediti Krista koji vas je pozvao. Ljudi našeg vremena u svom srcu čeznu za Božjom i ljudskom ljubavlju. Poslanje koje vam Krist danas daje izvire iz njegovog Presvetog Srca i iz njegove škole ljubavi: 'Učite se od mene jer sam krotka i ponizna Srca' (Mt 11,29). Ljubav Srca Kristova prema Bogu i ljudima neka vam bude temelj u naviještanju Božje Riječi, dijeljenju svetih sakramenata. Ona neka bude temelj dok budete vjernike odrješivali od grijeha, dok budete krijepili bolesnike, starce i nemoćne, i dok budete pokojnike ispraćali na vječni pokoj tješeći i uplakane i ožalošćene“, poručio je biskup.
Citirajući zatim encikliku pape Franje o Presvetom Srcu Isusovu „Dilexit nos – On koji nas uzljubi“, biskup je upozorio ređenike kako je najveći rizik u svećeničkom poslanju da se mnoge stvari govore i čine, ali ne dovode do radosnog susreta s Kristovom ljubavlju koja prihvaća i spašava. „Poslanje, shvaćeno u perspektivi širenja ljubavi Srca Kristova, zahtjeva strastvene misionare koji nastavljaju dopuštati da ih Krist očara i koji naprosto ne mogu ne prenositi ljubav koja je promijenila njihov život. On sam vas šalje da širite dobro i bodri vas u srcu. On svakome od nas poručuje: 'Šaljem vas!' To je dio prijateljstva s njim. Stoga, da bi to prijateljstvo sazrjelo, trebaš dopustiti da te pošalje da učiniš jedno poslanje u svijetu, s povjerenjem, velikodušnošću, slobodom, bez straha. Dopusti Gospodinu da djeluje u skrovitosti tvoga srca, ali nemoj prestati živjeti u radosti koju ti daje to nastojanje da se Kristova ljubav i nada po vama prenesu drugima.” (Papa Franjo, „Dilexit nos“)
Na kraju biskup je poručio ređenicima kako u svom poslanju trebaju njegovati poučljivost jer je ona preduvjet za duhovni rast svećenika, za iskreno služenje Bogu, Crkvi i narodu Božjem. „Samo svećenik koji je spreman primiti pouku može poučavati druge, duhovno rasti i svjedočiti Kristovo evanđelje onima kojima je poslan.“ Potaknuo ih je da se u svom svećeničkom poslanju posebno zauzimaju za obitelji, siromahe, starce i bolesne te je njih i sve nazočne preporučio zagovoru i zaštiti Bezgrješnog srca Blažene Djevice Marije, Majke Krista, vječnog Svećenika.
Nakon homilije kandidati su stupili pred biskupa, iskazali spremnost prihvatiti obveze vezane uz sveti red prezbiterata te mu obećali poštovanje i poslušnost. Biskup je zatim pozvao prisutne na molitvu Litanija svih svetih, a ređenici su činom prostracije ispred oltara iskazali potpuno predanje Bogu. Uslijedio je središnji čin ređenja – polaganje ruku na ređenike po kojem oni postaju uključeni u red svećenika Požeške biskupije i posvetna molitva. Ređenicima su potom odjenuli svećeničko ruho – misnicu i štolu, a zatim su pristupili biskupu koji im je pomazao dlanove svetom krizmom i predao im u ruke pliticu s kruhom te kalež s vinom i vodom za slavlje svete mise.
Na svršetku slavlja biskup je čestitao mladomisnicima Ivanu i Antunu, i poručio da su svetim ređenjem ušli u duboko zajedništvo s Isusom Kristom. Čestitao je njihovim roditeljima, drugim članovima obitelji, župnicima i vjernicima njihovih župa, župnicima mentorima i drugim svećenicima koji su ih pratili tijekom đakonskog praktikuma i neposredne priprave za prezbitersko ređenje, kao i poglavarima Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu i Međunarodnog crkvenog kolegija „Sedes Sapientiae“ u Rimu te svima drugima koji su novozaređene svećenike pratili do ovog trenutka. Zahvalio im je što su svojom vjerom, molitvom i svakom drugom potporom pomogli da se Božji poziv ostvari u njima. Na svećeničko poslanje novozaređenih prezbitera te na sve sudionike slavlja zazvao je Božji blagoslov.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.