Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

Životopis, grb i geslo imenovanog požeškog biskupa msgr. Ive Martinovića

PRIJE 3 TJEDNA
TEKST: Požeška biskupija

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | Životopis, grb i geslo imenovanog požeškog biskupa msgr. Ive Martinovića Požega.eu | Životopis, grb i geslo imenovanog požeškog biskupa msgr. Ive Martinovića

PRIJE 3 TJEDNA
TEKST: Požeška biskupija

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Msgr. Ivo Martinović rođen je 28. lipnja 1965. godine u Županji, od oca Martina i majke Marije r. Petrović, kao peto dijete u obitelji. Kršten je u Župi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji 4. srpnja 1965., a sakramente prve pričesti i potvrde primio je u Župi Uznesenja BDM u Tolisi, u Bosni i Hercegovini, gdje je odrastao. Niže razrede osnovne škole pohađao je u Matićima, a više razrede u Oštroj Luci.
Nakon završene osnovne škole, u ljeto 1980. godine ulazi u sjemenište franjevaca trećoredaca glagoljaša i nastavlja srednjoškolsko klasično gimnazijsko obrazovanje u tadašnjoj Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu. Vojni rok je služio u Beogradu (Srbija) od 3. kolovoza 1984. do 16. kolovoza 1985. Iste godine upisuje filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslije prve godine studija, 2. kolovoza 1986. godine započinje novicijat u samostanu sv. Mihovila u Zadru, a prve zavjete polaže u samostanu sv. Ivana Krstitelja u Zadru 2. kolovoza 1987. godine.
Studij filozofije i teologije potom nastavlja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao u veljači 1993. godine. Na svetkovinu sv. Franje Asiškoga, 4. listopada 1990. u samostanskoj kapeli u Odri položio je svečane redovničke zavjete. Za đakona ga je u zagrebačkoj Katedrali zaredio 13. listopada 1991. godine zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Franjo Kuharić, a za prezbitera 28. lipnja 1992. godine u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu šibenski biskup msgr. Srećko Badurina.
Pastoralno djelovanje započinje u Župi sv. Josipa Radnika u Belišću, najprije kao đakon, a zatim nastavlja sa službom župnoga vikara uz koju vrši službu vjeroučitelja u tamošnjoj Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića. Iz Belišća u srpnju 1993. odlazi na službu župnog vikara u Župu Svete Obitelji u Split gdje također vrši i vjeroučiteljsku službu u splitskoj Osnovnoj školi „Bol“. Od 2001. do 2005. godine samostanski je poglavar i župnik u Župi sv. Ivana Krstitelja u Zadru, a potom od 2005. do 2009. godine u istoj je službi u Župi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu odakle odlazi na studij u Rim gdje je na Papinskom lateranskom sveučilištu 2011. godine stekao licencijat iz pastoralne teologije.
Po povratku iz Rima od 2011. do 2013. vrši službu župnog vikara u Župi sv. Ivana Krstitelja u Zadru, a potom je od 2013. do 2017. godine u službi samostanskog poglavara i odgojitelja u Malom sjemeništu u Samostanu sv. Josipa u Splitu, župnika Župe Svete Obitelji u Splitu te mjesnog i područnog asistenta Franjevačkog svjetovnog reda (OFS). Za vrijeme spomenute službe u Splitu član je i Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije.
U razdoblju od 2005. do 2009. te od 2011. do 2013. član je Provincijske uprave, a od 2017. godine provincijal je franjevaca trećoredaca glagoljaša. Na spomenutoj službi 11. ožujka 2024. godine zateklo ga je imenovanje požeškim biskupom.


Grb i geslo imenovanog požeškog biskupa msgr. Ive Martinovića

Grb požeškog biskupa msgr. Ive Martinovića ima štit podijeljen u dva polja: zlatno i zeleno. U gornjem, zlatnom polju, u središtu se nalazi prikaz Isusove trnove krune, a u donjem, zelenom polju, u središtu se nalazi srebrno slovo M, okruženo trima zlatnima šestokrakim zvijezdama, ispod kojeg se nalazi srebrna valovita linija.
U periferiji grba nalaze se uobičajene sastavnice koje upućuju da je nositelj grba dijecezanski biskup: zeleni šešir s kićankama i križ u pozadini štita.
S obzirom na to da je sjedište biskupije u gradu Požegi, koji se nalazi na području poznatom pod imenom Vallis aurea (Zlatna dolina), štit je podijeljen na dva polja: zlatno i zeleno.
Osim što podsjeća na Zlatnu dolinu, zlatna boja je i boja Božje trojstvene ljubavi i zajedništva, a ta božanska ljubav jasno se očitovala u muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista (trnova kruna). Zlatna boja je i kraljevska boja te u kombinaciji s prikazom Kristove trnove krune upućuje i na Krista kao kralja svega stvorenoga. U ovom kontekstu vrijedi spomenuti činjenicu kako se u ovom polju prikazuje i pripadnost redovničkoj obitelji pa su zlatna boja i prikaz Kristove trnove krune preuzeti iz povijesnoga grba Trećega samostanskoga reda sv. Franje.
Zelena boja simbol je dolina, plodonosnih polja i bogatih šuma diljem Požeške biskupije. Ona, također, upućuje i na Posavinu (biskupovo porijeklo), ali isto tako zelena boja je i boja novoga života, suosjećajnosti i radosti (gaudium).
Zeleno polje podijeljeno je na dva dijela srebrnom valovitom crtom koja je simbol voda koje protječu Požeškom biskupijom, a posebno dviju velikih rijeka koje ju i omeđuju: Save i Drave.
Srebrna boja je boja božanske mudrosti, čistoće, čvrstoće i mira (pax).
U središtu štita nalazi se srebrno slovo M okruženo trima zlatnima šestokrakim zvijezdama. Slovo M monogram je koji upućuje na Blaženu Djevicu Mariju, a isti taj monogram i s istom simbolikom nalazi se na grbu dosadašnjeg i prvog požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića (simbol apostolskog nasljedstva) te na grbu kardinala Franje Kuharića (u čije vrijeme je osnovana Požeška biskupija i na čiju obljetnicu smrti je imenovan novi požeški biskup). Ovaj je monogram ujedno i simbol obiteljskoga porijekla biskupa, s obzirom da njime počinje njegovo prezime (Martinović), ali i ime sela iz kojega dolazi (Matići).
Tri su zlatne šestokrake zvijezde simbol Presvetoga Trojstva. Simbol donje zvijezde može se još tumačiti i u svjetlu događaja Kristova utjelovljenja: „(…) koji je sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice.“
U pozadini štita nalazi se zlatni križ izveden po obliku križa koji je prikazan na oltaru u požeškoj Katedrali sv. Terezije Avilske i urešen s pet crvenih medaljona koji upućuju na pet Kristovih rana. Oni su, također, još jedna poveznica s franjevačkom redovničkom obitelji koja upravo 2024. godine obilježava osamstotu obljetnicu stigmatizacije sv. Franje Asiškoga.
Ispod štita nalazi se ispisano biskupovo geslo na latinskom jeziku: „Gaudium et pax“ („Radost i mir“), na traci koja slijedi oblik trake iz grba pape Franje, čime se ističe biskupova i biskupijska povezanost s Petrovim nasljednikom.




Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.