Struka se prepucava – njive, vinogradi i voćnjaci izloženi štetama

Autor: Jelenko Topić

Zakon o sustavu obrane od tuče još nije ukinut, a Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) ovu sezonu provodi obranu od tuče u svojim mogućnostima. Sada djeluje osam radarskih centara od kojih onaj u Goricma kod Nove Gradiške pokriva i nedavno pogođeno područje Požeštine gdje je oko 4000 kvadratnih kilometara pokriveno s 82 postaje koje su raspolagale prizemnim generatorima, a od kojih je 51 imala i raketni sustav.

Prvo su im, doznali su, 2019. smanjili broj raketa s 51 na 23 komada, potom 2020. maknuli rakete iz uporabe, a 82 postaje su i dalje radile s generatorima. Ove godine smanjili su broj s 82 na 43 postaje s prizemnim generatorima kojima su na početku ove sezone umjesto uobičajenih 60 opskrbili s 20 litara potrebne tekućine. Ministarstvo poljoprivrede je predalo Nacrt prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče.  

-Mi smatramo najvažnijim mjere osiguranja u poljoprivredi i opremanja koje jačaju otpornost prema klimatskim nepogodama –tvrde u tom ministarstvu. DHMZ je 2018. godine izradio mišljenje o opravdanosti i preporuku o daljnjem radu sustava obrana, a nedvosmisleno se pokazalo da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana.  

Takav zaključak donesen je na temelju toga da ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede. Dušan Bižić, dipl.ing. i stručnjak za obranu od tuče koji je tome posvetio 39 godina karijere, a nastavlja se njome baviti i u mirovini, ne slaže se s takvom ocjenom.

Obrana od tuče je djelotvorna i ona smanjuje štete. Međunarodni podaci pokazuju negdje od 40 do 50 posto – tvrdi Bižić

Stava da obrana od tuče ima ekonomski efekt jesu i poljoprivrednici koji ovakav led ne pamte posljednjih tridesetak godina. Poznati kutjevački vinar Ivica Perak jedan je od inicijatora okupljanja poljoprivrednih udruga cijele Slavonije s ciljem da se vrati protugradna obrana. Od travnja prošle godine do ljetošnjeg nevremena u Požeštini, kaže, i sam je pet puta imao tuču na istim položajima, dvije veće i tri manje.

Tu nema ekonomske opravdanosti ulaganja u takvu proizvodnju bez obzira što dobijemo kompenzaciju osiguranja. Nije problem osiguranje, ali dajte nam sustav koji će nas zaštititi od ledonosnih oblaka i koji nam neće uništiti polovicu uroda. Konkretno, od mojih 12 hektara na 4,7 je 85 posto šteta – istako je Perak, koji drži da su osiguranje i protugradne mreže voćarima i vinogradarima nedostatni. No i u tome ratari i stočari ostaju bez rješenja za svoje štete. 

-Struka nam treba dati rješenje za ovaj naš problem, a to što govore mreže… Kako mreže, gdje mreže? Idemo onda cijelu Hrvatsku staviti pod mrežu –  kaže Perak dodajući da nije problem samo poljoprivredna proizvodnja i nastavlja da teoretski mogu biti takvi ledonosni oblaci koji će ubijati ljude, trebamo li to dočekati? Samo zato jer netko kaže da taj sustav nije učinkovit. To nije istina, to su priče za malu djecu.  Ukazuje da ako struka kaže da neće više braniti od tuče, onda i poljoprivrednici znaju što će.

Nećemo se više baviti tom proizvodnjom. Da sam mlađi i ja bih otišao negdje van, u zemlju koja će mi omogućiti da normalno radim i funkcioniram – ogorčen je Perak. 

Procjena je da bi u postojeći sustav obrane trebalo uložiti. Trenutno u Goricama rade na 30 i više godina staroj opremi, u starim automobilima prevoze visokozapaljive tvari, a radar koji su koristili do prije dvije godine zbog raketa datira iz 1947. godine.

Bižić je autor ideje kombinirane obrane od tuče generatorima i raketama u nas.  Prije 20 godina je s nekoliko istomišljenika pokušao uvesti zasijavanje oblaka avionima, a pojasnio je i kako dvije godine nije ispaljena niti jedna raketa jer čekaju tehničku provjeru, dok je nevelik broj generatora raspoređen po velikoj površini. 

– Ako potrošite recimo 20 milijuna godišnje sve štima. Međutim, ako predložite šest milijuna za uništavanje sustava obrane od tuča, naravno da to ne može doprinijeti boljem sustavu prevencije ni bilo čega – naglašava Bižić. DHMZ ističe da trebaju znanstveni napori da se pojava tuče istraži kako bi ju bili u stanju bolje prognozirati, najaviti, a samim tim i prilagoditi se.

-Dok god smo na takvoj razini znanstvenih i tehnoloških postignuća jedina preporuka je da se poljoprivredna i sva ostala materijalna dobra zaštite kroz neke druge mehanizme –ističu u toj instituciji i dodaju da se kroz Program ruralnog razvoja i mjeru Ulaganja u fizičku imovinu može uložiti u izgradnju sustava koji će zaštititi poljoprivredna dobra. Riječ je o mrežama gdje je primjenjivo, ali po njima jedina prava zaštita ovog trenutka je osiguranje od prirodnih nepogoda, uključujući tuču

Više iz kategorije