Pratio koliko je trošio na hranu 2020., a koliko 2024. Razlika je drastična

ČITATELJ Indexa iz Zagreba poslao nam je svoj izračun koji pokazuje koliko su namirnice poskupjele od 2020. godine. On je pratio evidenciju i zaključio da je rast troškova u 2024. naspram 2020. iznosio preko 170 posto.

Čitatelj, koji nas je zamolio za anonimnost, tako je u 2020. potrošio 1817 eura. Iduće godine taj iznos je porastao za više od 1000 eura. U 2022. iznos je porastao za više od 700 eura. 2023. morao je izdvojiti 400 eura više, dakle, 3983 eura. Cifra je 2024. porasla za dodatnih nešto manje od tisuću eura. U 2024. je tako za hranu izdvojio 4927 eura.

Podsjetimo, u organizaciji potrošačke platforme Halo, inspektore, u Hrvatskoj je 24. siječnja održan prvi bojkot dućana, koji je uvelike smanjio prihode trgovina. U ovaj četvrtak bojkotirana su tri trgovačka lanca i tri proizvoda, a u petak je bio opći bojkot.

Prema podacima Porezne uprave, u petak, 31. siječnja, u odnosu na 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj računa izdanih u trgovini na malo bio je manji za 32 posto, a iznos za 44 posto.

Čitatelj nam objašnjava da među ove namirnice koje je kupovao spada hrana poput različitog mesa, mesnih prerađevina poput šunke, mliječnih proizvoda, jaja, povrća, voća te tjestenine i riže. "Pritom se trudim kupovati na akcijama, uzimati robne marke... Tako da zaista ne bih rekao da živim rastrošno, ali da je i tako, ostaje činjenica tog drastičnog porasta mjesečnog troška.
Idemo uzeti u obzir da sam možda prilikom unosa iznosa ljudski pogriješio, da sam možda na svom računu imao i sredstvo za čišćenje i WC papir, što bi tehnički bila druga kategorija, i ajmo sve iznose umanjiti za velikodušnih 20%, opet ostaje trend porasta, koji je impozantan", govori.

Dodaje da je čovjek planiranja, preciznosti i malih odstupanja.
"To se aplicira i na moje namirnice, koje su godinama iste. Kako se aktivno bavim sportom i prakticiram LCHF i keto prehranu, popis namirnica koje konzumiram je više-manje godinama gotovo identičan. Povrće, tuna, piletina, različito meso, orašasti plodovi itd. Naravno, našlo se tu i riže, tjestenine, nekog voća, ali ponavljam - malo odstupanja, iste marke i isti dućani. 

Ne bih rekao da živim rastrošno, dapače, izuzetno sam cjenovno osviješten, pritom sam i ekonomist po struci, pa otuda i poriv da bilježim svoje troškove, planiram potrošnju, gledam gdje su akcije itd. S tim rečenim, lako je zaključiti da nisam mijenjao navike potrošnje te da to svakako nije utjecalo na porast troškova", rekao je. 

Pitali smo ga kako se odlučio na izračun.

"Jednostavan odgovor: inflacija. Kompleksni odgovor: iritacija bezočnim lažima i konstantnim silovanjem statistike od strane vladajuće ekipe. Razbacuju se terminima, nekakvim brojkama i postocima inflacije, a ljudi osjećaju na vlastitoj koži porast cijena.

Tako da sam jednostavno odlučio, budući da vodim osobnu evidenciju prihoda i rashoda već 10 godina, usporediti zadnjih 5 godina, otkako kao samac živim u Zagrebu. Iako vodim detaljnu evidenciju različitih kategorija rashoda, namirnice su ta stavka koja ljude najviše zanima, pa tako i mene, pa kad se to lijepo stavi na papir i pogledaju se egzaktne brojke, čovjek ostane paf", govori nam.

Zaključio je da on nije bitan u cijeloj priči, jer mu je relativno dobro, ali i da je svjestan ogromnog postotka sugrađana koji jedva spajaju kraj s krajem. "I drago mi je da se pokrenula ova cijela priča s bojkotima i da se ljudi osvještavaju da zapravo imaju moć u rukama i svojim novčanicima. Plaće ne prate rast troškova, troškovi su drastično porasli, a jedino su državne plaće pratile takav postotni porast", dodao je.

Izvor:www.index.hr