Požeško-slavonska županija kroz proteklo desetljeće izgubila desetinu svoga stanovništva

Autor: Jelenko Topić

Prema službenog procjeni Državnog zavoda za statistiku naša zemlja je sredinom prošle godine imala 4,065 milijuna stanovnika, što je u odnosu na godinu prije manje za gotovo 23 tisuće ili 0,6 posto. Posljedica je to sve manjeg broja novorođenih u odnosu na broj preminulih te velikog broja iseljenika, osobito nakon 2013. godine i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Čini se da je najteža situacija u Slavoniji i Baranji.

Tome u prilog govori i usporedba broja stanovnika Hrvatske u odnosu na 2015. Prije pet godina u našoj zemlji, prema procjeni bilo je 4,2 milijuna stanovnika, a do sredine prošle godine taj se broj smanjio za 138 tisuća, odnosno za 3,29 posto. Ove procjene se temelje na popisu stanovništva iz 2011. godine, te statistikama rođenih i umrlih, odnosno migracija stanovništva, pri čemu ove druge često nisu vjerodostojne, jer se temelje na službenim prijavama i odjavama Ministarstva unutrašnjih poslova, a svi znamo da brojni naši iseljenici ne odjavljuju svoja hrvatska prebivališta.

Požeško-slavonska županija je na zadnjem popisu stanovništva 2011. godine imala 78.034 stanovnika, no sada je taj broj osjetno manji. Neki neslužbeni podaci spominju brojku od  svega 66 tisuća! Treba dodati da je prije rata samo nekadašnja požeška općina imala 74 tisuće žitelja, a pakračko-lipički kraj još barem oko 25 tisuća.

Kroz proteklo  desetljeće najveći pad broja žitelja od pet županija bilježe čak četiri s područja istoka naše države. Tako Vukovarsko-srijemska županija ima pad od 11 posto, odmah iza nje je Požeško-slavonska sa 10, a slijede Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka županija sa 9 postotaka. Rast jedino bilježe grad Zagreb i to za jedan posto, te Istra sa 0,7 postotaka.

Podaci novog popis stanovništva koji nas očekuje dogodine bit će sigurno porazni. No, i procjene ukazuju na nastavak negativnih demografskih trendova.

Ovakvi trendovi donijet će dosta problema u razvoju pojedinih sredina jer će zasigurno imati odraza na gospodarstvo. Mjere koje poduzima država, te lokalna i regionalna samouprave zasada ne pokazuju značajnija poboljšanja, a vrijeme pred nam možda donese barem male pozitivne pomake.

Više iz kategorije