Požeška županija nema ni jednu proizvođačku organizaciju koja je od pomoći poljoprivrednicima

Poznato je da udruživanja poljoprivrednika imamo u zadruge, klastere, brojne udruge iproizvođačke organizacije (PO). Upravo proizvođačke organizacije potiče Europska unija, a time i domaće zakonodavstvo. U našoj zemlji sudeći prema dosadašnjem broju osnovanih, to ide jako sporo. 

Naime, na popisu priznatih od 2015. do 2022. godine tek je njih 23. Najviše su se na ovaj korak odlučili proizvođači voća i povrća i to u pet PO, slijede ih proizvođači krumpira u četiri slučaja, zatim žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi te govedina i teletina s po tri proizvođačke organizacije. 

Prema županijama sve do sada osnovane PO nalaze se u svega devet županija. Prednjače s po četiri Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Grad Zagreb, a prate ih Varaždinskasa 3, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska svaka po2, te s jednom PO Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska. Vidljivo je da Požeško-slavonska županija nema niti jednu takvu organizaciju, a slično je i sa zadruganmma, klčasdtrima itd. 

Mnogo je razloga da se to mijenja prvenstveno zbog budućnosti naše poljoprivrede, ali i interesa poljoprivrednika. Zakonodavstvo EU posebnu pažnju pridaje malim poljoprivrednim proizvođačima koji sami nisu dovoljno tržišno konkurentni ili su premalo tržišno orijentirani. U tom pogledu, omogućila im je niz pogodnosti uz uvjet - udruživanje u proizvođačke organizacije. Stjecanjem tog statusa mogu se prijaviti i koristiti nekoliko mjera namijenjenih isključivo unaprjeđenju poslovanja tih udruženja.

Radi se, kažu, o strukturiranim i ciljanim mjerama. Priznata PO kojoj je odobren poslovni plan do sada, u prošlom i prijelaznom programskom razdoblju, mogla je koristiti potporu za početak rada kroz Mjeru, odnosno Podmjeru Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija, au prijelaznom razdoblju od 2021. do 2023. godine mogle su sudjelovati u posebnom programu potpore Nacionalna strategija za održive operativne programe u sektoru voća i povrća.

Pravila za provedbu ovih dviju intervencija ostala su vrlo slična, a mogu se provoditi do 2027. godine. Na taj način sami proizvođači mogu postati nositelji pozitivnih promjena u svome sektoru djelovanja.

Odobreni poslovni plan traje najviše pet, a odobreni operativni program najmanje 3 godine. Najviši intenzitet potpore u okviru odobrenog poslovnog plana iznosi 50 tisuća eura godišnje, dok se za operativne programe izračunava na temelju vrijednosti njihove utržene proizvodnje.

Potpora u okviru poslovnog plana neinvesticijskog je karaktera, namijenjena financiranju administrativnih troškova koji se odnose na stručno osoblje, uredski prostor, opremu, zajedničko plasiranje proizvoda na tržište, pripremu proizvoda za prodaju, zajednički nastup na tržištu i sl., dok je potpora koju PO može ostvariti provedbom operativnog programa investicijskog i neinvesticijskog karaktera.