Povijesna postrojba Trenkovi panduri ključna za značajnu izložbu u požeškom Gradskom muzeju

Značajna i bogata izložba „Barun Trenk- novo ,lice legende“ otvorena je u Gradskom muzeju Požega, a to su inicirali i dogovorili pripadnici Povijesne postrojbe Trenkovi panduri u sklopu suradnje sa muzejom i drugim institucijama slovačkog grada Brna.

Članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri prošlih deset godina odlaze u Brno gdje u kripti Kapucinskog samostana leži mumificirano tijelo Franje baruna Trenka. Panduri mu iskazuju  svoju počast,  zajedno sa kapucinima se pomole pokraj njegova tijela, obiđu kriptu i tvrđavu Špilberk  a ujedno svih tih godina upoznaju  nove prijatelje.  

Izložba je nastala suradnjom  Kapucinskog samostana ( gdje leži mumificirano tijelo Franje Trenka), Gradskog muzeja Brno i Masarykovog sveučilištu u Brnu, točnije Zavoda za antropologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta koje je istraživanja i radilo. Autori ove izložbe su:   Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt.

Ova suradnja  i ideja o istraživanju mumije  Franje Trenka je krenula od Trenkovog  palca  koji je dugi niz godina nedostajao na mumiji Trenka, nepoznato nam je kada je nestao i kako je nestao. Nepoznata osoba ga prije nekoliko godina  predaje u  Gradski muzej  Brno. Nedugo nakon što je palac  postao vlasništvo muzeja,  muzej ga predaje kapucinima gdje i pripada da se stavi uz tijelo Franje Trenka. Upravo ovim povratom palca od strane muzeja kapucinima kreće suradnja i pregovori oko mogućnosti  istraživanja mumije što je 2017. godine  i krenulo.

Po dokumentima 4. listopada 1749. godine umro je Franjo barun Trenk. Po vlastitoj želji  pokopan je u habitu kapucinskog reda u kripti kapucinske crkve u Brnu. Prvo istraživanje Trenka je obavljeno 1983. godine, kako bi se otklonile sumnje da se ne radi o njegovom tijelu kako su pojedinci tvrdili,  1998. godine obavljena je  DNK analiza tijela.  Zadnje istraživanje mumije o kome govori ova izložba  je krenulo 2017. godine, da bi 2019. bilo javnosti i prikazano, kada je bilo i otvorenje izložbe u Brnu na kojoj su sudjelovali i  Trenkovi panduri.  U istraživanju  mumije napravljeno je nešto više od 27 tisuća CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim i ultraljubičastim zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog  mekog tkiva za genetsku analizu. Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda.

-Tako smo doznali da je Franjo bio visok 184 cm, pušio je keramičku lulu te smo doznali kako je u stvarnosti izgledao. Lice mu je bilo puno zrna baruta, imao je probleme sa zubima, imao je česte zubobolje, imao je robusno široko lice, udubljeno čelo te veći nos. Zanimljivo je da ovim istraživanjem nisu mogli utvrditi uzrok smrti Franje Trenka.  Tako da i dalje ostaje zagonetno od čega i kako je umro u 38. godini života, nakon što je napisao testament – ističe Vladimir Potnar, predsjednik Trenkovih pandura.

Izložba je u Gradskom muzeju Brno otvorena  2. listopada prošle godine, na poziv domaćina  sudjelovali i članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri, koji su bili smješteni u tvrđavi Špilberk  nekoliko desetaka metara od Trenkove samice u kojoj je i umro.  

 Izložba je preseljena  u Požegu suradnjom Trenkovih pandura , Gradskog muzeja Brna, Kapucinskog samostana u Brnu i Gradskog muzeja Požega. Za vrijeme gostovanja Trenkovih pandura u Brnu, krajem rujna 2018. godine dogovoreno je sudjelovanje Trenkovih pandura na otvorenju izložbe u Brnu, zatim preseljenje izložbe iz Brna u Požegu i dolazak predstavnika Gradskog muzeja Brno i Masarykovog sveučilištu na obilježavanje Dan grada Požege u ožujku prošle kada ih je primio gradonačelnik.

Gosti iz Brna sa djelatnicima Gradskog  muzeja Požega dogovorili su i organizirali preseljenje i postavljanje izložbe u Požegi.  

0 Comment