Poboljšanja za invalidne osobe su viljiva, no još treba raditi

Autor: D.K.

Piše: Kristijan Švigir

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom razgovarali smo s Marinkom Zeljkom,  predsjednikom Udruge za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom u RH, te ga zamolili da nam odgovori na nekoliko pitanja o statusu i položaju tih osoba u našem društvu.

Smatrate li da su dužnosnici u Požeško-slavonskoj županiji dovoljno upoznati s pravima i problematikom osoba s invaliditetom u jedinicama lokalne uprave i samouprave?

Po mojem dugogodišnjem iskustvu, većina dužnosnika nije upoznata s problematikom osoba s invaliditetom, iz razloga što neki i danas pristupaju toj problematici s aspekta sažaljenja osoba s invaliditetom. Kroz svoje programske aktivnosti i većim angažmanom pokušat ćemo ih zajedno s drugim udrugama probati kvalitetnije upoznati s problemima osoba s invaliditetom kako bi se oni mogli rješavati.Da li su osobe s invaliditetom ravnopravno zastupljene u svim tijelima lokalne uprave i samouprave?

Smatram da te osobe nisu ravnopravno zastupljene u jedinicama lokalne uprave i samouprave. Puno čimbenika je razlkog tome tako, iz razloga što mnogi ljudi imaju dosta predrasuda o osobama s invaliditetom, posebice u lokalnim sredinama, dok politike na nacionalnoj razini rješavaju problematiku na zadovoljavajućoj razini. Isto tako, kroz naše aktivnosti koje provodimo stavljamo naglasak na jedinice lokalne uprave i samouprave iz razloga da se standard osoba s invaliditetom podigne na zadovoljavajuću razinu. Nadam se da će se u dogledno vrijeme i u jedinicama lokalne uprave i samouprave stvari promijeniti na dobrobit osoba s invaliditetom.

Vjerujemo da će jedinice lokalne uprave i samouprave više izdvajati financijskih sredstava. Isto tako, lokalna uprava i samouprava bi trebala raditi na osnivanju povjerenstava za osobe s invaliditetom u svojim općinama i gradovima, kako bi se s terena mogle čuti potrebe građana s invaliditetom te ih rješavati brže i učinkovitije, na obostrano zadovoljstvo.

Inicirali ste anketiranje dužnosnika lokalne uprave i samouprave o problematici prava i položaja osoba s invaliditetom u Požeško-slavonskoj županiji, kako bi dobili sliku od dužnosnika o poznavanju problematike prava i položaja te raznih problemima osoba s invaliditetom koje žive u njihovim sredinama. Cilj nam je dobiti točne informacije koliko dužnosnici stvarno znaju srž problema u kojima se nalaze osobe s invaliditetom, kako bi mogli s raznim institucijama u RH i međunarodnim organizacijama, pobliže ih upoznati da u budućnosti na kvalitetan način pristupiti rješavanju problematike osoba s invaliditetom.

Što mislite o podatku da je 375 osoba s invaliditetom zaposleno na području Požeško-slavonske županije?

-Podatak je porazan jer je zaposleno samo 345 osoba u odnosu na 11.446 osoba s invaliditetom u našoj županiji. Smatram da se pod hitno moraju poduzeti razne aktivnosti kako bi učinkovitije zapošljavali osobe s invaliditetom, posebice da se vodi računa o kvotama, da na 100 zaposlenih moraju biti zaposlene 3 osobe s invaliditetom, bez obzira  da li su to jedinice lokalne uprave i samouprave, državne institucije ili privatna poduzeća. Naša Udruga već duže vrijeme toj problematici pristupa ozbiljno, na način da joj je u samom programu rada prioritet zapošljavanje osoba s invaliditetom. Tako naša Udruga i Udruga Slijepih Šestočka Pleternica zapošljavaju pet osoba s invaliditetom, a u dogledno vrijeme planiramo zaposliti još osoba s invaliditetom na poslovima kućne radinosti i drugih uslužnih poslova prilagođenih osobama s invaliditetom. Danas smo sretni što smo članica Europske Unije i što smo prihvatili određene uredbe i dokumente koji reguliraju obveze članica Europske Unije o poboljšanju života osoba s invaliditetom, a tako i njihovo zapošljavanje.

Danas imamo Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i subvencije plaća poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Taj Zavod nagrađuje poslodavca ukoliko se odluči zaposliti više osoba s invaliditetom i daje sredstva za prilagodbu radnog mjesta, kako bi osoba s invaliditetom bez problema izvršavala svoje radne zadatke na kojima je zaposlena, bez obzira da li je to proizvodnja, administracija ili druge djelatnosti.

Danas imamo puno mogućnosti kako zaposliti što više osoba s invaliditetom na dobrobit samih osoba s invaliditetom i društva u cjelini.

Kakvo je današnje obrazovanje osoba s invaliditetom?

-Kroz integrirani sustav obrazovanja vrlo je dobar i neusporediv je kada sam ja išao u osnovnu i srednju školu, zato što su osobe s invaliditetom išle u posebne škole (za slijepe osobe, za gluhe osobe i druge oblike oštećenja). Danas nam djeca s oštećenjem vida, sluha, i drugim oštećenjima idu u škole u svome mjestu stanovanja, što je veliki uspjeh za društvo i zajednicu u kojoj osobe s invaliditetom žive. Dodatno se treba raditi na uklanjanju arhitektonskih barijera, da osoba s invaliditetom može doći u svaku prostoriju i da joj sve bude pristupačno kao i ostaloj djeci i mladima.

Pohvalan je  dosadašnji angažman društva u poboljšanju naobrazbe osoba s invaliditetom.

Kakav je kulturni i sportsko-rekreativni život osoba s invaliditetom?

-Sportsko-rekreativni život osoba s invaliditetom je djelomice dobar iz razloga što je na neki način osigurano financiranje kroz jedinice lokalne uprave i samouprave i samog paraolimpijskog odbora. Sportski savezi u većim gradovima financiraju sport osoba s invaliditetom tako da je taj dio za svaku pohvalu, ali da se mogu neke stvari poboljšati, mogu. Kada je riječ o kulturi, tu imamo problem jer na određena događanja osobe s invaliditetom tako da je taj dio za svaku pohvalu, ali da se mogu neke stvari poboljšati, mogu. Kada je riječ o kulturi, tu imamo problem jer na određena događanja osobe s invaliditetom ne mogu doći jer se manifestacije većinom održavaju u večernjim satima, a javnog (prilagođenog) prijevoza u to vrijeme nema, osobito u ruralnim područjima.

Kada je riječ o raznoj literaturi vjerujem da tu ima mjesta za poboljšanje, posebice stvaranje literature u zvučnoj tehnici. Tako bi se približila kultura za osobe oštećena vida i starije osobe koje iz zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti čitati crni tisak. Vjerujem da ćemo s jedinicama lokalne uprave i samouprave pronaći zajednička rješenja za stvaranje kvalitetnih uvjeta za sve naše sugrađane, da pisana riječ može doprijeti do svakog našeg sugrađanina bez obzira na njihovu invalidnost.

Mislite li da su prostori i prostorije u kojima udruge trenutno rade primjerene za njihov rad i djelovanje?

-Razne udruge koje se bave problematikom osoba invaliditetom u jedinicama lokalne uprave i samouprave nemaju riješen adekvatan prostor u kojem bi mogle kvalitetno obavljati svoje aktivnosti. Neke udruge se nalaze u iznajmljenim prostorima, a neke rade u jako lošim uvjetima (u vlazi, nedovoljno osvijetljenim prostorima i male kvadrature). Uz to neke udruge imaju zaposlene radnike i nemaju ih kuda smjestiti, već su primorane snalaziti se na razne načine što uključuje i rad od kuće zbog nedostatka prostora. 

Jedinice lokalne uprave i samouprave bi morale pronalaziti rješenja, da udrugama koje rade i djeluju u njihovima jedinicama lokalne uprave i samouprave, pronađu odgovarajući prostor za nesmetan rad i djelovanje. Vjerujem da će se u dogledom vremenu i ti problemi riješiti na zadovoljavajući način jer pravo čovjeka na rad imaju i osobe s invaliditetom na dobrobit društva i zajednice u kojoj žive.

Više iz kategorije

enterslots kdslots777 vegasgg autospin88 jempol88 playbet88 luxury333 fit188 bigdewa megahoki88 warung168 gas138 nusa365 gebyar123 kencana88 max77 garuda999 koinvegas mantul138 autowin88 emas168 pusatwin ajaib88 monsterbola bonus138 kencana88 koko138 bet88 dragon77 dunia777 bigdewa jakartacash 7winbet emas138 toto slot