Ne preostaje nam ništa drugo već “radikalnije mjere”

DSC_0761 (Small)KUTJEVO – Optimalni rokovi za sjetvu pšenice i drugih ozimih kultura već su uvelike u tijeku no ratara na poljima nema. Uz nepovoljne vremenske prilike tomu “kumuje” i činjenica da seljaci nemaju novac za sjetvu. Udruga poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava hrvatske Život u Kutjevu je održala izvanredni sastanak Izvršnog odbora  s kojega je predsjednik udruge Antun Laslo najavio i radikalnije mjere.

Još prije mjesec dana udruga je, podsjetio je Laslo poslala dopis premijeru ali i ministrima poljoprivrede i financija da se seljacima isplati 50 posto avansa poticaja za sjetvu. Udruga je predložila i smanjenje PDV-a za repromaterijal. Na žalost ništa od toga nije urodilo plodom zbog čega će seljaci najvjerojatnije organizirati prosvjede.

I jutros je na više adresa odgvornih u izvršnoj i zakonodavnoj vlast poslano otvoreno pismo u kojem opetovano traže prijem kod odgovornih kako bi pobliže iznijeli situaciju kakva je na terenu i predložili konkretne prijedloge da bi se  izbjeglo ono najgore.

Dugotrajna i sve žešća kriza poljoprivrede dodatno se zaoštrava pod pritiskom iznimno loših primanja zbog višegodišnjih ekstremnih meteoroloških uvjeta, rasta ulaznih troškova te pada svjetskih cijena nekih važnih agroproizvoda. Čak se i dobar dio onih najžilavijih obiteljskih gospodarstava koja su uspjela preživjeti dosadašnje gospodarske lomove dovodi na samu ivicu propasti. Ozbiljnost situacije – koliko god ona u većini europskih zemalja bila osjetno manje ekstremna nego u Hrvatskoj – navela je i samu EU da preporuči posebne interventne mjere među kojima je jedna od najvažnijih ubrzanje isplata izravnih plaćanja za tekuću godinu – stoji u pismu koje je upućeno na adresu predsjednika Vlade RH, resornom ministru, predsjedniku Sabora i drugima.

Hrvatskim seljacima podsjeća dopredsjednik udruge Nikola Pajek na raspolaganju stoji novac Europske unije namijenjen za izravna plaćanja u iznosu od 211 milijuna eura, što je gotovo 58 posto ukupnih izravnih plaćanja. Zato bi po njemu resorno ministarstvo bez ikakvih problema moglo isplatiti akontaciju za potpore .

Uz činjenici da ne raspolažu s dovoljno novca za kvalitetnu sjetvu, veliki su problem tvrdi ratar Mile Pavičić i nepovoljne vremenske prilike. On je umjesto planiranih 50-ak hektara uljane repice od kojih je tek polovicu uspio zasijati. No ni to neće biti jer zbog kiše polovicu tih površina će opet morati presijati s drugom kulturom. U sličnoj su situaciji i drugi. Zvonko Pipić iz Virovitice ističe da je s ovogodišnjom sjetvom suncokreta iako je primjenio sve agrotehničke mjere u “debelom” minusu.

S obzirom na sve ove probleme sasvim je izvjesno da u optimalnim rokovima ratari Slavonije neće obaviti jesensku sjetvu, a onda nije teško pogoditi kakva će po pitanju uroda. iduće godina biti.

0 Comment

Send a Comment