Je li ljekovito, aromatsko i začinsko bilje dobra prilika za ratare požeškog kraja?

Autor: Jelenko Topić

Poznato je da je poljoprivreda ključna gospodarska grana u Požeško-slavonskoj županiji. Ogromna većina obiteljskih gospodarstava na svojim imanjima ponajviše uzgaja tradicionalne ratarske kulture, te se manji dio bavi vinogradarstvom, stočarstvom, povrtlarstvom i voćarstvom. No jesu li to sve prilike za njihovu dobru zaradu?

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u našoj zemlji je žetvena površina pod ljekovitim, aromatskim i začinskim biljem iznosila više od devet tisuća  hektara uz ostvarenu  proizvodnju od 6.323 tone. 

Najzastupljenija među njima je kamilica koja je prošle, 2020. godine zasijana na 5.543 hektara, a njezinom se proizvodnjom bavilo 492 poljoprivredna gospodarstva. Ranijih godina  pod njom je bilo više od 7.000 hektara, a čijom se proizvodnjom bavilo 650 gospodarstava. 

Na drugom je mjestu lavanda koja se sve češće uzgaja u Slavoniji, a još se sije smilje, menta, kadulja, matičnjak, maslačak, anis, crni i bijeli sljez, stolisnik, bosiljak, origano, lovor, pelin, neven, gavez i druge. 

Govorimo li o deset najvećih proizvođača ljekovitog bilja u našoj zemlji, njih čak devet iz Slavonije, odnosno, njih pet iz Virovitičko-podravske županije.  

Na prvom mjestu je DAM iz Lozana kraj Virovitice, a slijede ga Bioagrar iz Ivanovaca kraj Valpova, Plantaže iz Pitomače, PG Titanik iz virovitičkog kraja, Atalia iz Petrijevaca (Valpovo) i tako dalje.  
Pojedine od ovih tvrtki zapošljavaju i do 40 radnika, dobar dio proizvodnje je orijentiran na strana tržišta, a vodeći proizvođač ovih kultura 95 posto uroda izvozi.Opravdano se postavlja pitanje zbog čega se ljekovito bilje malo ili uopće ne proizvodi na njivama Požeštine. Na njima su malo zastupljene i industrijske biljke koje tržište također dosta potražuje.Stručnjaci tvrde da su poljoprivredne površine na tom području pogodne za sadnju ljekovitog bilja zbog toga što su po klimatskim uvjetima i kvaliteti tla slične onima u Podravini dakle područjima oko Virovitice i Valpova gdje ima najviše tog uzgoja.Možda će kroz koju godinu i to krenuti u požeškom kraju dakako u slučaju da poljoprivrednici ostvare odmak od tradicionalnih kultura i okrenu se prema onima koje im donose veći profit.
Foto: Ilustracija

Više iz kategorije

kdslots777 luxury333 batman138 rajacuan max77 fit188 ajaib88 megahoki88 warung168 emas168 7winbet mantul138 koko138 brobet77 gaco88 vegashoki88 bonus138 rupiah138 gila138 abcslot monsterbola garuda999 sikat88