Biskup Škvorčević na Skupštini Đakovačko-osječke crkvene pokrajine u Srijemskoj Mitrovici

U prostorima katedralne župe sv. Dimitrija mučenika u Srijemskoj Mitrovici, 23. svibnja 2018., održana je 38. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kojom je predsjedao nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. Uz njega su na sjednici bili đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit u miru Marin Srakić, požeški biskup Antun Škvorčević i domaći, srijemski biskup Đuro Gašparović te kancelar Srijemske biskupije Marko Loš, kancelar Požeške biskupije Ivan Popić i tajnik Nadbiskupskog ordinarijata u Đakovu Dario Hrga.

Nakon molitve Trećeg časa pozdravnu riječ uputio je domaćin, srijemski biskup Đuro, spomenuvši se desete obljetnice osamostaljenja Srijemske biskupije i uspostave Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Osvrnuo se na teme koje su biskupi tijekom desetogodišnjih metropolijskih susreta raspravljali i odluke koje su donosili te na dokumente upravne naravi koje su izradili. Podsjetio je na hodočašće svećenika iz biskupija Đakovačko-osječke crkvene pokrajine u Staru Gradišku minulog mjeseca travnja, kojim su izrazili zahvalnost i poštovanje utamničenim svećenicima starogradiškog zatvora tijekom totalitarnih sustava. Spomenuo je značenje Pisma što su ga biskupi uputili vjernicima za svetkovinu Duhova, s porukom o desetogodišnjici Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i pozivom na hodočašće Tekijskoj Gospi sljedećeg mjeseca kolovoza, Gospi od suza u Pleternici koncem istog mjeseca te hodočašće u đakovačku Katedralu mjeseca listopada ove godine. Zaželio je plodan rad Skupštine.

Nadbiskup i metropolit Đuro Hranić zahvalio je na pozdravu, izrazivši radost što se Skupština održava u Srijemskoj Mitrovici. Zapisnik prethodne sjednice pročitao je kancelar Požeške biskupije Ivan Popić. Biskupi su potom razmotrili pitanje proglašenja sv. Ćirila i Metoda zaštitnicima Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, izvijestivši kako su svećenici na sjednicama Prezbiterskih vijeća pojedinih biskupija jednodušno prihvatili i podržali spomenuti prijedlog te će se postupak nastaviti dalje ostvarivati u skladu s crkvenim propisima.

Biskupi su posvetili pozornost tiskovinama o jurisdikciji Katoličke Crkve u Srijemu, s  netočno ili nepotpuno prenesenim povijesnim izvorima. Biskupi smatraju da bi i tu temu trebalo temeljitije razmotriti te ju uvrstiti na znanstveni simpozij, koji će u dogledno vrijeme organizirati Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu. Domaći biskup Đuro Gašparović upoznao je sudionike Skupštine sa stanjem katoličkih vjernika u Srijemskoj biskupiji, koji su u trajnom strahu zbog prijetnji pojedinih srpskih javnih dužnosnika upućenih Hrvatima, napose nedavno u Hrtkovcima. Slično je i s Hrvatima u Subotičkoj biskupiji te s predstavnikom hrvatske manjine u Skupštini Republike Srbije. Biskupi su izrazili zabrinutost što većina medija u Srbiji promiče protuhrvatsko raspoloženje te potiče mržnju koja može imati teške posljedice za budućnost dvaju naroda i država. Iskazali su žaljenje što patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Irinej kao i pojedini episkopi u novije vrijeme svojim izjavama protiv hrvatskih biskupa očituju odnos koji nije u duhu istine i pravednosti. Osobitu težinu ima tvrdnja da je dobar broj hrvatskih biskupa „neprikrivene proustaške orijentacije i ustašoidne retorike“, iznesena u Saopštenju za javnost Svetog arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve s njegova zasjedanja od 29. travnja do 10. svibnja ove godine. Biskupi su uvjerenja da obje Crkve, samo zauzimajući se za međusobne odnose poštovanja na temelju evanđeoskih načela i vrijednosti, mogu dati doprinos liječenju povijesnih rana i pomirenju među našim narodima i biti primjer političkim javnim dužnosnicima.

Među ostalim biskupi su se osvrnuli na teško socijalno stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu kao i na odlazak brojnih pojedinaca i obitelji u inozemstvo te namjeravaju o tom problemu uputiti vjernicima svoju pastirsku riječ. Razmotrili su i određena personalna pitanja s obzirom na Bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu.

Izvor: pozeska-biskupija.hr