Vodotoci spasili požeška lovišta ovog ljeta

POŽEGA - Dugo sušno ljeto naziv je kojega slavonski poljodjelci i voćari često koriste ovih dana kada pričaju o svojim posjedima i stanju na njima. Suša je bez sumnje uzela danak na prinosima tako da će računica za njihov jednogodišnji trud biti tanka.

Ovogodišnja suša za proizvođače hrane u Hrvatskoj postupno se od elementarne nepogode pretvara u pravu katastrofu koja će imati posljedice i u idućim godinama.





Zbog toga ponajviše treba podsjećati na sramotno zaboravljeni Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama iz 2005. godine, prema kojemu je Hrvatska 2010. godine trebala imati 35 tisuća hektara navodnjavanih površina, a ne današnjih samo 18 tisuća. Ove godine pokazalo se kako ni proizvođači (uz iznimke), ni zajednice u kojima se oni nalaze (općine i županije), a ni država - nisu učinili što su trebali proteklih godina da smanje utjecaj suše na hrvatsku proizvodnju hrane. Proizvođači koji ne ulažu i nisu ulagali u navodnjavanje svojih polja proteklih godina, zbog toga su već kažnjeni značajno smanjenim prihodima. Međutim i oni koji su ulagali u sustave navodnjavanja imaju problema u ovoj sušnoj godini jer, ispostavlja se - uz silne vode koje protječu Slavonijom i Baranjom - vode baš i nema dovoljno.

-Imam štete na njivama pod kukuruzom i sojom od 30 i 50 posto , a na pojedinim parcelama su još veće – priča nam jedan zemljoradnik iz Čaglina na istoku Požeške kotline.





U lovištima pet slavonskih županija suša nije ostavila značajnije posljedice na divljač jer tu ima dosta vodotoka, a instiktivno životinje pronađu vodu snalazeći se u prirodi gdje ima bara, voda stajaćica, riječnih rukavaca, kanalskih mreža i sličnog.

-Zbog suše vodostaj rijeke Save je izuzetno nizak pa divlje svinje u potrazi za hranom iz susjedne nam Bosne i Hercegovine dolaze u krdima jer je voda plitka, a one mogu ako zatreba i dobro plivati- kaže nam Josip Sekić, predsjednik Lovačke udruge „Srna“iz Banovaca na jugu Brodsko-posavske županije. Sličan je slučaj i u ostalim posavskim lovištima.Zapadno od njih u lovištu „Posavine“ iz Davora imaju pojačano kretanje divljači ka toj rijeci.

Čini se da je najbolja situacija u Zapadnoj Slavoniji gdje ima dosta vodotoka.





-Kroz površinu našeg lovišta prolaze rijeke Ilova, Pakra i Bijela, te potok Brekinska, ima i nekoliko prirodnih jama, a mi lovci gradimo jame na površinama gdje ih nema čime ćemo vodu približiti divljači- rekao nam je Damkir Grujić, predsjednik LU „Slavuj“ iz Gaja pokraj Lipika. U slavonskom gorju ima dosta vodotoka što je spas za divljač tijekom ljetnih mjeseci.

-Suša nije ostavila traga u naša dva lovišta jer imamo Orljavu i Brzaju, kao i više planinskih potoka sa Psunja koji ni za vrijeme najvećih suša ne presušuju-riječi su Željka Loknera, predsjednik LU „Psunj“ iz Orljavca nedaleko Požege.





-Zbog dugog razdoblja bez oborina na području Slavonije povećane su migracije divljači na pojedinim površinama lovišta u potrazi za vodom, no u Požeško-slavonskoj županiji potoci nisu presušili tako da divljač nije ugrožena – kaže Božidar Terzić, potpredsjednik Lovačkog saveza te županije. On dodaje da zbog sušenja biljaka u prirodi nema dovoljno travne smjese pa je slabija ispaša i prehrana divljači.

-Mali je problem što su kaljužišta u zemljanim jamama presušila tako da se divljač ne može kaljužati, a ona na taj način skida kožne nametnike sa svoga tijela – zaključio je Božidar Terzić.

/Foto: Ilustracija, D. Mirković/