Znanstveni skup o unapređenju vinarstva i vinogradarstva

POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je znanstveno stručni skup u Požegi u suradnji s poljoprivredno-prehrambenim fakultetima iz Zagreba i Osijeka i veleučilištima u Rijeci i Kninu, zavodima HAZU-a i drugim institucijama na temu  unapređenja vinogradarstva i vinarstva nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Preko 27 tisuća hektara vinogradarskih površina s više od 1.400 proizvođača vina  koji imaju  oko pet tisuća različitih zaštićenih brendova s geografskim podrijetlom, pred Hrvatskom su i dalje mnogi izazovi u vinogradarstvu i vinarstvu. Hrvatska danas  ima izuzetno dobrih proizvođača čija se vina mogu svrstati uz bok onim svjetski  najpriznatijima.

dr.sc Ivana Alpeza

-Suočeni smo s problemom slobodnog tržišta ulaskom u EU na kojem osim naših i vina iz cijelog svijeta ali treba vjerovati u sigurnu budućnost hrvatskih vinara. Ima jako puno prostora za rad jer je vinarstvo takvo područje i takva grana koja nema kraja. Radimo u prirodi i prirodnim uvjetima a svaka je godina izazov, svjedočimo o promjeni klimatskih uvjeta i vremenu u kojem smo suočeni sa promjenom sortimenta i da u Hrvatskoj imamo sve sorte kojih unazad petnaestak godina ovdje nije bilo – ističe dr.sc Ivana Alpeza iz Zavoda  za vinogradarstvo i vinarstvo i navodi kao primjer da imamo Pošip na Krku a bio je donedavno na Korčuli.

Znanstveni je skup ujedno i prilika da se progovori o problemima u vinogradarstvu i vinarstvu ali i daju  smjernice o tomu kako bi dalje trebalo raditi. Unatrag desetak godina Hrvatska je ozbiljnije pristupila klonskoj selekciji kojom se mogu poboljšati autohtone sorte a nije zanemarivo niti uvođenje novih tehnologija u vinarstvu koje pridonose povećanju kvalitete a time i konkurentnosti hrvatskih vina na tržištu.

prof. dr. sc. Edi Maletić

-Klonska selekcija je dugotrajan postupak koja zahtjeva petnaest, šesnaest pa i više godina kako bi se pronašli oni najbolji geno tipovi koji će imati bolja gospodarska svostva. Autohtone sorte možemo poboljšati, unaprijediti i selekcionirati tako da se krenulo sa autohtonim sortama uz graševinu koju iako nije authtona sorta smatramo udomaćenom sortom koja je naš predvodnik vinogradarstva – rekao je prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na otvorenju skupa sve sudionike su u ime organizatora pozdravili akademik Dubravko Jelčić, voditelj i dr. sc. Snježana Jakobović, upraviteljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Požegi. Uspjeh u radu poželio je župan Alojz Tomašević, izražavajući očekivanje da će radovi na ovu temu sigurno dati odgovore na pitanja o tome kako dalje, što je to važno, što mi u našem vinogradarstvu i vinarstvu možemo i trebamo promijeniti da bi i Požeško-slavonska županija i cijela Hrvatska bili bolji.

U svakom slučaju  još uvijek ima dosta prostora za unapređenje vinogradarstva a time i proizvodnju kvalitetnih vina u Hrvatskoj o čemu će se svakako na ovom znanstvenom skupu razgovarati.

 

0 Comment

Send a Comment