3.11.2021. u 06:20
TEKST: D.M.
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
3.11.2021. u 06:20
TEKST: D.M.
Poznato je da divljač čini velike štete na poljoprivrednim usjevima, osobito na onim područjima gdje su se prekomjerno namnožile i gdje usjevi nisu primjereno zaštićeni. Do sada su ponajveće štete činile na kukuruzu i drugim ratarskim usjevima, a u posljednje vrijeme stiže sve više vijesti kako su se okomile i na vinograde u kojima jedu proljetne pupove a kasnije grožđe.
Ove godine divlje životnje su posebno pričinile velike štete u vinogradima koji graniče sa rubnim dijelovima šume. Vinogradar Ivo Enjingi iz Hrnjevca se žali da su srne i divlje svinje u vinogradima na Venju i ono malo što je ostalo nakon mraza i leda “obrstile” i da nije bilo grozda za ubrati.
I to nije sve, zrelo grožđe napadaju jata ptica na svom putu sa sjevera prema toplijim južnim krajevima. Tako kutjevačka vinogradarka Zorica Tandara prije četiri godine u vinogradu iznad Bekteža nakon najezde drozdova nije neke površine ni brala.
Slična iskustva ima većina vinogradara kutjevačkog i požeškopleterničkog vinogorja.
Od napasti vinogradari se pokušavaju zaštiti na razne načine. Elektičnre ograde, takozvani pastiri, se često primjenjuju. U početku su efikasne, ali ih divlje svinje ubrzo nauče probijati pa je kasnije slaba korist od njih.
Dosta su raširena zvučna plašila. U kutjevačkim vinogradima se koriste plinski topovi a manje i jake sirene koje se uključuju u pravilnim intervalima. Divljač se nakon tjedan-dva navikne na učestale zvukove i dobro razlikuju uznemiravanje od ugrožavanja pa plašila gube efikasnost. Stoga im vinogradari probaju doskočiti mjenjanjem mjesta i termina uključivanja svakih nekoliko dana.
Kutjevčanin Branko Mihalj pokušava ostavljeni traminac za ledenu berbu u vinogradu od ptica zaštiti puštanjem zvuka krikova sokola.
Vinogradari koriste i druga zvučna plašila poput zvona, limenih traka, čegrtaljki a često se vide i reflrektirajući predmeti koji odbijanjem svjetlosti pokušavaju otjerati napasnike. Tu su najčešće obješeni CD-ei. Nerjetko se postavljaju plastične vreće i razna strašila. Vinogradar iznad Bekteža razvukao je između šume i vinograda žicu vodilicu i privezao za nju psa.
Ove se jeseni po vinogradima moglo vidjeti raznih zaštititn mreža, a kako su najčešće improvizirane divlje svinje prolaze ispod njih a visoka divljač ih preskače. Trajne žičane ograde su skupe pa ih vinogradari rijetko postavljaju mada one pružaju najbolju trajnu zaštitu.
U očaju vinogradari koriste i kemijska sredstva koja su za to namjenjena ali ih i sami spravljaju. Tako je vinogradar iz Kutjeva u plastične čase obješene na rubne čokote vinograda stavio ljudsku kosu natopljenu parfeom što divljači ukazuje na prisutnost čovjeka.
Vinogradari sve više vjeruju da su nemoći u nadmudrivanju sa divljači ali očekuju da im lovci više pomognu u zaštiti vinograda.
Foto: D. Mirković
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.