Tartufa ima na Papuku, Krndiji i Dilj gori, malo je potrage za njima iako je to unosan posao, a mogu pomoći dresirani psi tragači

Autor: Jelenko Topić

Mnogi misle da je tartuf bogatstvo Istre, a malo je poznato da tih najvrednijih gljiva ima i na području kontinentalne Hrvatske. Bilo je slučajeva da su otkriveni i ubrani na Papuku, Psunju,  Krndiji, te na Dilj gori nedaleko Sovskog jezera.

Naš poznati gljivarski stručnjak Romano Božac ih je jednom prilikom našao čak i u Zagrebu, a u traženju mu je pomogao pas jer je pustio više psića da se rastrče po livadi, a jedan od njih zvani Gotto se ubrzo ukočio, raširio njušku i brzo šapicama počeo kopati rupu u lišću.

Tog psa tartufara pasmine Lagotto Romagnolo kupio je od tartufara iz Slavonskog Broda koji godinama pronalazi crne tartufe na obroncima slavonskih planina. Iako je znano da crnih tartufa ima po kontinentalnoj Hrvatskoj, iznenađenje je da od njihove prodaje taj čovjek plaćao studiranje sinovima. Posljednjih mjeseci na području Turopoljskog luga pronalaze crne tartufe što je veliki turistički potencijal za ovaj dio naše zemlje.

-Izgledom neugledna, ali mirisom i okusom neodoljiva podzemna gljiva jedna je od najskupljih i najcjenjenijih namirnica na svijetu i predstavlja dodatni iskorak te potencijal u promociji i brendiranju destinacije Turopolja- ističe Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Crni tartuf nalazi se u autohtonoj šumi hrasta lužnjaka kojega dosta ima i u požeškom kraju, a gotovo ih je nemoguće komercijalno uzgajati, nego ih upućeni ljudi s obučenim psima moraju pronalaziti i iskopavati. Ova Turistička zajednica je organizirala potragu za crnim tartufima u Turopoljskom lugu gdje su četiri vrsna tartufara upoznali goste s lovom na crno blago. Mnogo truda je potrebno uložiti u obuku pasa, gdje i kako ih tražiti.

Sakupljanje i trgovina tartufima u našoj zemlji regulirani su kroz nekoliko zakona i pravilnika, a to su Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Pravilnik o zaštiti gljiva, Pravilnik o uređivanju šuma, te Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda.

Pravilnikom o zaštiti gljiva se regulira tko, kada, na koji način, u kojim količinama i s kojim kvalifikacijama smije sakupljati i trgovati gljivama. I dok se za osobne potrebe smije sakupiti do 0,1 kilograma tartufa po osobi, komercijalni sakupljač dnevno smije sakupiti do pola kilograma tih gljiva. Svaki komercijalni sakupljač mora imati položen ispit koji u suradnji s Ministarstvom zaštite prirode i okoliša provode ovlaštene institucije kao što je Pučko otvoreno učilište. Polaganjem ispita sakupljaču se izdaje iskaznica koju treba nositi prilikom sakupljanja. Pravne ili fizičke osobe koje se bave otkupom i sakupljanjem gljiva u svrhu prerade, trgovine te drugog prometa moraju prethodno dobiti dopuštenje Ministarstva. Dopuštenjem se određuju vrste i količine komercijalnih vrsta gljiva koje se smiju sakupiti u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, rok za koji se izdaje dopuštenje, te druge mjere zaštite prirode. Prema našim saznanjima postoji tvrtka koja se bave sakupljanjem i plasmanom tartufa u našičkom kraju, a u požeškom kraju navodno jedan čovjek iz pleterničkog kraja namjerava položiti ispit.

Planove za korištenje tartufa za turističko-ugostiteljsku namjenu imaju volonteri u čaglinskom kraju koji kroz udrugu „Put istina i život“ u Ruševu rade na jačanju ponude i razvoju tog područja.

Foto: Ilustracija

Komentiraj:



Spašavanje podatakaWWW.DATARECOVERY.HR SERVIS RAČUNALA "INFOLAB E.I."D.O.O.

Ostali članci: