Struja iz Orljave i Brzaje

Iz pera o prošlostiPOŽEGA – Dok neki današnji političari žele “ponovno izmisliti toplu vodu” prezentirajući planove o izgradnji malih elektrana baš oni trebaju imati na umu, a građani to znati, da se o tim planovima i projektima razgovaralo još prije 25 godina, o čemu govori zapis našeg kolege novinara Jelenka Topića koji je o tome objavio tekst u Večernjem listu 1990. godine, kojeg prenosimo u cijelosti.

PLANOVI ZA KORIŠTENJE VODOTOKA U POŽEŠKOJ KOTLINI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

 Struja iz Orljave i Brzaje

Zagrebački Elektroprojekt radi projekte za gradnju pedesetak malih elektrana različite snage, u koju će sredstva uložiti građani

SLAVONSKA POŽEGA  – Dugo se govori da su manji vodotoci potencijal za proizvodnju električne energije. Početkom ovog stoljeća u Kuzmici nedaleko od Slavonske Požege, radila je hidrocentrala na Orljavi, namirujući ondašnje potrebe grada i bliže okoline. Sada su potrebe mnogo veće, ali i mogućnosti da se sagradi više elektrana. To potvrđuju i najnoviji planovi Hrvatske elektroprivrede iz Zagreba za čije je potrebe Elektroprojekt načinio katastre malih vodnih snaga i malih hidroelektrana na 16 rječica i potoka u Hrvatskoj, od kojih su u panonskom dijelu samo Orljava i Brzaja. Vjerovatno su konfiguracija terena i vodni potencijal utjecali na svrstavanje tih vodotoka požeške kotline među kandidata za proizvodnju struje.

Zagrebački Elektroprojekt radi projekte za gradnju pedesetak malih elektrana različite snage, u kju će sredstva investirati građani. Iznjet će se i rentabilnost rada tih centrala. Predviđa se da osam centrala snage od 75 do 251 kilovata bude sagrađeno na Orljavi, te četiri snage od 37 do 70 kilovata na Brzaji. Cijene gradnje su od 4000 do 14000 USD po jednom kilovatu snage elektrane. Svi katalozi, upute i slično za gradnju tih centrala bit će gotovi na proljeće. Stoga zasad elektroprivrede u Osijeku,odnosno Slavonskoj Požegi i drugim mjestima još nemaju detaljnijih informacija o mogućnostima takvih ulaganja. Antun Guštin, projektant u Elektroprojektu, koji radi na tom zadatku, ističe da su takva postrojenja gotovo vječna, i onaj tko u njih investira praktički osigurava budućnost sebi i generacijama svojih potomaka. Zanimanja za ulaganja ima, a prema procjeni investicija bi se morala vratiti za pet do deset godina, nakon čega investitor ima mjesečnu zaradu od tri do četiri tisuće zapadnonjemačkih maraka. Doznali smo da problema s prodajom struje neće biti, jer ulagači zapravo sklapaju ugovor s elektroprivredom, a na našem  tržištu već postoji oprema za gradnju tih elektrana. Stručnjaci rade na obradi ostalih vodotoka u Republici, no postoji mogućnost, ovisno o zanimanju investitora, da se obradi svaka lokacija. U svakom slučaju,ta ideja zaslužuje pažnju.

U vrijeme sveopćeg zanimanja za privatna ulaganja i jačanje privatnog poduzetništva ona je pun pogodak, a izgleda da investicija nije prevelika s obzirom na isplativost. Preostaje još da upute sa svim relevantnim pokazateljima stignu do mogućih investitora.

0 Comment

Send a Comment