Šire se mirisi čvaraka iz slavonskih dvorišta (foto)

POŽEGA – Ulaskom u Europsku uniju mnogi su se pribojavali da će stoljetna tradicija slavonskog kolinja polako odlaziti u zaborav do čega na svu sreću nije i neće doći. Riječ je o neizostavnoj tradiciji ljudi našeg kraja, koja obično započinje u drugoj polovini studenoga, a zna se otegnuti i do polovine prosinca, kod nekih i do kraja godine.

Nedavno održana “Čvarkijada” u Vetovu, u okviru Etno susreta Požeštine, bila je uvod u tradiciju koja se iz generaciju u generaciju prenosi s koljena na koljeno, a dio tog događanja prenosimo slikama koje će izmamiti mnoge da odluče obnoviti nekadašnju tradiciju koju su njegovali.

Dok je prijašnjih godina gotovo svaka obitelj, na selima, u svojim svinjcima uzgajala svinje pomalo se taj običaj izgubio. Prema nekoj “novoj modi” sve više se odlučuju, oni koji žele imati kolinje u svom dvorištu, da kupe utovljenog bravca ne nekoj od farmi i da obave stoljetne običaje, kako bi nakon što obave kolinje, zimu dočekali punih pušnica ali i hladnjaka.

Obitelj koju smo posjetili u pleterničkom kraju kaže prije će propasti selo nego ovi naši stari običaji kolinja. Ovdje svi znaju tko što radi, tko topi mast, pravi čvarke, puni kobasice, kulenove, krvavice i švargle. Nekad je za nas Slavonce kolinje značilo pripravu hrane za cijelu sljedeću godinu, osobito dok nije bilo hladnjaka, pa se “smok”, kako se naziva sušeno meso, jelo cijele godine i nije bilo nikada nikakvih bolesti i oboljenja o kojima se sada u medijima pronose razne vijesti.

U novijem vremenu dan prije se obave prvi poslovi kolinja da bi se naredni dan nastavilo s onim finijim i ljepšim. U prijašnjim godinama okupi se muška i ženska čeljad već još zarana, za mraka, kako bi posao što prije priveli kraju, a onda, navečer, na bogatom gastronomskom stolu kušali bi ono što su njihove vrijedne ruke napravile.

Našim fotografijama izdvajamo dijelove vezane za Čvarkijadu u želji da se tradicija slavonskih kolinja nastavi i da se iz što većeg broja šire mirisi čvaraka koji podsjećaju na nekad neizostavnu tradiciju u svakom domaćinstvu na selu.

no images were found

0 Comment

Send a Comment