BRODSKI DRENOVAC / BUČJE – Nikada sanirano staro korito potoka, prije mosta s desne strane na ulazu u Brodski Drenovac iz smjera Bučja, godinama je ilegalno odlagalište razno raznog otpada drenovčana, bučjana, a i nekih usputnih. Od kada je iskopan novi kanal, a tome ima već puno, puno godina, pedesetak metara sjeveroistočno od njega, stari vodotok dubine više od dva metra, okružen plodnim njivama s jedne i s druge strane, kao ničija zemlja postao je “javno” smetlište i ruglo, a i veliki zagađivač tla i zraka jer se iz, a i sa njega često uzdižu dimovi razno raznih boja i mirisa. Kada se ovoj sramoti priđe bliže i pogleda čega tamo svega ima, ili bolje reći, čega svega tamo nema, prizor je zastrašujući. Tamo su ogromne količine raznog građevinskog otpada od gromada armiranog betona, pokrovnih ploča, razne stare stolarije, sanitarne keramike, kanti sa bojama i sa drugim nepoznatim sadržajima. Mogu se tamo vidjeti razni predmeti od plastičnih masa, madraci i ostali dijelovi pokućstva, hrpetine tekstilnih predmeta od odjeće do pokrivača, kao i razni metalni dijelovi alatki i strojeva, štednjaka, peći i ostalog sitnijeg i krupnijeg komunanog otpada te razno raznog smeća.
Sve je ovo tužna i ružna slika drenovačko-bučjanskog smetlišta, koje je svijest i savjest neodgovornih i nasilnih pojedinaca iz ova dva sela i vjerovatno i nekih susjednih. Za njih ne postoji redovita organizirana odvožnja komunalnog i glomaznog otpada, za njih ne postoji zaštita okoliša i čuvanje svoga i zdravlja svojih najbližih, za njih ne postoji ljepota krajobraza i čuvanje svega onoga što su od svojih predaka naslijedili da bi to isto još u boljem stanju predali svojoj djeci i svojim unucima na daljnje uživanje i čuvanje.
I sada kad buja proljeće i kada će ovo smetlište s novim lišćem i raslinjem, ono ne smije ostati zaboravljeno i ne sanirano. Gradska pleternička komunalna tvrtka sa još nekima, a tu prvenstveno treba uključiti Hrvatske vode, ovaj stari vodotok trebaju sanirati i petstotinjak metara njegove dužine zaravnati i od grmlja očistiti te prepustiti kao obradivo zemljište korisnicima susjednih poljoprivrednih površina. Jedino bi ovo i ovako riješenje, moglo biti svrsishodno i trajno riješenje ovog problema.
/Tekst i foto: Franjo Memedović/