26.10.2022. u 06:29
TEKST: D.M.
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
26.10.2022. u 06:29
TEKST: D.M.
Na poremećaje u poslovanju u zadnjih nekoliko godina nije imuno ni Eko imanje Verice i Damira Rosipala iz Deževaca. Budući da se u ekološkoj poljoprivredi ne smiju koristiti sredstva poput industrijskih insekticida, herbicida i gnojiva dozvoljenih u konvencionalnom uzgoju, ekološka proizvodnja koja je i inače skupa postala je još skuplja. Ograničenja uslijed pandemije Covida 19 a sada i rata u Ukrajini nametnuli su novi način poslovanja i promjenu organizacije proizvodnje u ovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Rosipalovi su se eko poljoprivredom počeli baviti krajem devedesetih godina kada su bili prvi i najveći u požeškom kraju. Ubrzo su dobili certifikate Ministarstva poljoprivrede a proizvodili su na više od stotinu hektara površina. Bavili su se u voćarstvu proizvodnjom jabuka, bresaka, badema i šljiva, u povrtlartvu uzgojem krumpira, luka, mrkve, pastrnjaka, peršina, cikle i bundeva. Kod žitarica proizvodili su pšenicu, kukuruz, zob, soju, raž, pir a okušali su se i sa sjetvom industrijske konoplje. Proizvedene žitarice koristili su u stočarsvu za uzgoj crne slavonske svinje, konja, ovaca i nojeva. Zasadili su vinograde, a osim vina proizvodili su i rakiju.
Danas Rosipalovi raspolažu imanjem od oko 200 hektara na potezu od Orljavca prema Brestovcu uz obije obale rijeke Orljave.Odnedavno su sinovi Robert i Marko registrirali svoja obiteljska gospdarstva, te je otac Damir snjima podjelio poljoprivredne površine, zadržavši za sebe veći dio. Riječ je o tri OPG-a i na neki način obliku zadrugarstva jer svi koriste zejedničku mehanizaciju, gospodarske zgrade, zajednički nastupaju na tržištu.
Robert se uz ratarstvo usmjerava u sjemenarsku proizvodnju pa je uz pomoć novaca EU kupio stroj za ljuštenje pira i drugih žitarica te proizvodnju ekološkog brašna. Brat Marko se opredjelio za voćarstvo i namjerava povećati površine. U pripremi je sadnja novih dva hektara šljiva.
Zbog trenutne situacije na tržištu smanjen je uzgoj stoke, a od povrtlarstva zadržana je samo proizvodnja krumpira na deset hektara. Odnedavno, počeli su i sa djelatnosti šumarstva čišćenjem njiva od šikara prikupljajući drvnu masu za potrebe toplana.
Tekst i foto: D. Mirković
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.