Predavanje o progonima i nasilju nad ženama u prošlosti

Povijesno društvo Požega organiziralo je predavanje povjesničarke Mihaela Markovac pod naslovom „Sve smo mi vještice: povijest Drugih i drugačijih“. Program je održan sinoć u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega. Okupilo se više od pedeset građana i građanki. Pozdravnu riječ uputio je Vinko Tadić, povjesničar i predsjednik Povijesnog društva Požega, a potom je predstavio dr. sc. Mihaelu Markovac. Među ostalim, spomenuo je njezin angažman u Povijesnom društvu Požega. Održala je više poticajnih i zanimljivih predavanja te izlaganja na okruglim stolovima i znanstvenim skupovima. Autorica je niza pisanih radova i urednica nekoliko zapaženih knjiga.  

Mihaela Markovac govorila je o nasilju nad ženama u srednjem i ranome novom vijeku. Opisala je dugotrajnu borbu za ravnopravnost. Navela je primjere vladara i državnika koji su se istaknuli u ostvarivanju boljega položaja žena poput bizantskoga cara Justinijana i turskoga predsjednika Kemala Mustafe Atatürka. U Hrvatskoj su u tome važnu ulogu imali ban Ivan Mažuranić, biskup Josip Juraj Strossmayer i Josip Broz Tito. Dio izlaganja posvetila je hrvatskoj novinarki i književnici Mariji Jurić Zagorki. O toj znamenitoj ženi je, između ostaloga, rekla: „Drugačija o Drugima! Tako bismo ukratko mogli sažeti životni put Marije Jurić Zagorke. Bila je prva hrvatska novinarka i vrsna književnica, velika aktivistica u borbi za prava žena i svih obespravljenih u društvu. Svojim književnim opusom upoznala je hrvatsku javnost s fenomenom progona žena pod optužbom da su vještice. Tijekom života u mnogočemu je osporavana, samo zato što je žena. Mogla se poistovjetiti s onima koje su živote izgubile iz istoga razloga, samo zato što su žene. Njezinim djelovanjem hrvatske vještice dobile su identitet, odnosno ime i prezime jer su na lomači gorjele stvarne žene, a ne nekakvi izmišljeni likovi. U ožujku, mjesecu posvećenom ženama i borbi za ženska prava, progovaramo o progonjenima, mučenima i ubijenima samo zato što su bili Drugi i drugačiji. Pri tome treba istaknuti kako ta borba traje i danas, a bit će uspješna jedino ako udružimo snage. Žene i muškarci zajedno!“ Žene u Hrvatskoj izjednačene su u pravima s muškarcima nakon završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine. To je neposredna posljedica antifašističke borbe i sudjelovanja žena u partizanskom pokretu.

Raspravu je moderirao profesor Vinko Tadić. Na kraju programa najavio je dva predavanja te izložbu o Česima u požeškome kraju. Istaknuo je potrebu upoznavanja manjinskih etničkih i konfesionalnih zajednica. Među ostalim je izjavio: „Suočavanje s prošlošću važno je za očuvanje ugodnoga ozračja u našem lokalnom ambijentu. To nam je svima u interesu. Isključivost vodi u nasilje i stradanje. U posljednje vrijeme sve snažnije smo izloženi manipulacijama utemeljenim na upitnim podacima. Pojedinci olako osuđuju druge i drugačije ljude te utiru put u nove napetosti i sukobe. Tolerancija, dijalog, ravnopravnost, solidarnost, međusobno razumijevanje i mir u najvećem su interesu svih građana i građanki. Te su vrijednosti u temeljima kršćanske kulture. Važno je čuti i razumjeti drugoga i drugačijega. Povijesno društvo Požega nastavit će svoje djelovanje na tom putu“ – zaključio je profesor Tadić.

Članice i članovi Povijesnoga društva Požega daju izuzetan doprinos razvoju kulturnoga života u Slavoniji, a u tome ih podržava gotovo cjelokupna akademska zajednica. U ta nastojanja uključeno je stotine intelektualaca i drugih suradnika. Program Povijesnoga društva Požega posjećuju ljudi različitih uvjerenja. To je važno u izgradnji pomirenja i međusobnoga razumijevanja.