Praktički je nemoguće javnim prijevozom iz Požege doći do gradova unutar iste županije – ljudi stalno odlaze!

Autor: Jelenko Topić

-Nemar države prema svojim provincijama očituje se i u tome što je danas nemoguće otputovati iz Pakraca u Požegu javnim prijevozom, dok je avantura stići primjerice iz Iloka ili Vukovara u Zagreb autobusom. S druge strane, iz svih tih mjesta svakodnevno se može birati pet autobusnih termina za iseljavanje u Beč, München, Dublin i druge europske metropole – tvrde stručnjaci dodajući da je nužno povezati periferiju brzim vlakovima sa Zagrebom, te obnoviti autobusne linije unutar i između županija kao i sa Zagrebom.
Dosadašnji pokušaji regionalno uravnoteženijeg razvoja nisu dali očekivane rezultate. Stoga smatra da je ključna demografska mjera oživljavanje hrvatskih periferija jer sve druge mjere ne jamče ostanak stanovništva na određenom prostoru.

 – Posebno je demografski teška situacija u istočnoj Hrvatskoj i na svim rubnim teritorijima, gdje je propast malih industrija bez otvaranja novih radnih mjesta u drugim djelatnostima uništio i posljednje mogućnosti zaposlenja kojim bi se barem zadržalo postojeće stanovništvo. Od 2011. do 2020. stanovništvo istočne Hrvatske je prirodnim kretanjem i iseljavanjem smanjeno za više od 100 tisuća osoba. U Slavoniji već sada živi manje od 700 tisuća stanovnika, što je scenarij koji je bio očekivan tek oko 2030. godine.

Od 1991. godine kada je brojala oko milijun žitelja Slavonija je izgubila čak 300.000 stanovnika, što je pad za 30 posto. Zbog zakašnjele modernizacije čak tri četvrtine hrvatskog teritorija danas je provincija koja odumire biološki, gospodarski i kulturološki.

-Dva kafića, dvije kladionice i ne uvijek podružnica pošte najčešća je slika hrvatske provincije koja ima i neke prednosti jer sve više ljudi cijeni miran i humaniji ritam života, „sporije vrijeme“, čist zrak i prirodu i život kakvog više nema u velikim gradovima – ističe politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Za oživljavanje periferije predlaže da se po uzoru na njemački solidarni doplatak koji se nekoć uveo za razvoj istočne Njemačke uvede tzv. Hrvatski solidarni doplatak od 2 posto iz prireza Zagreba, te iz Fonda sredstava zarađenih u turizmu. Na pitanje zašto bi Zagreb pristao na to kaže da je 70 posto stanovništva Zagreba doseljeno je iz provincija, Zagreb ima najveću korist od hrvatskog naroda jer je centralizirao sve institucije na svom tlu i jer je crpio periferiju još od 1960-ih.

Hrvatska se u zadnjim desetljećima demografski polarizirala na Zagreb i okolicu kao gospodarsko i demografsko središte države te na priobalje, koje atraktivnost temelji uglavnom na turizmu. Ako se ne poduzmu nužne mjere za oživljavanje provincije, predviđa da će se stanovništvo i dalje smanjivati u hrvatskim provincijama. a rast će u priobalju i zagrebačkoj aglomeraciji, u kojoj će sredinom 21. stoljeća živjeti polovica ukupnog stanovništva države.

Intenzivno iseljavanje iz Hrvatske iz koje se od 2011. godine iselilo 370 tisuća građana, a od toga samo u Njemačku njih 310 tisuća, posljedica je, zakašnjele modernizacije. Srednji gradovi trebali su gospodarskim i društvenim razvojem zadržati stanovništvo iz širega gravitacijskog područja, no zbog nepostojeće modernizacije to nisu uspjeli. Zato se seosko stanovništvo selilo prema najvećim središtima, zaobilazeći male i srednje gradove i tako dolazi do ruralnog egzodusa.

– Dosadašnji razvitak sa snažnim osloncem na glavni grad i tri makroregionalna središta koji su iz svojih okolica „ispumpali“ „kvalitetnije“ stanovništvo i pustili da se ugase neke važne razvojne funkcije u gradskim prstenovima, prepreka je ravnomjernijem prostornom razmještaju razvitka zemlje, ali i modernizaciji zemlje. U brojnim dijelovima hrvatskih periferija broj stanovnika starijih od 65 godina veći je od broja mlađih od 14 godina. Uz ovakve trendove Slavonija će za 10 godina imati manje od 600 tisuća stanovnika.  Globalizacijski procesi su prejaki, Hrvatska je, za deset godina izgubila 484.889. stanovnika, te danas ima 3,8 milijuna. Doselilo se 125 tisuća ljudi iz inozemstva, od toga njih trećina s hrvatskim državljanstvom.

I u Nacionalnoj razvojnoj strategiji navodi se da je devet od četrnaest županija u kontinentalnoj Hrvatskoj zabilježilo pad broja stanovnika za 10 do 20 posto. Otkako je  članica EU, Hrvatsku godišnje napušta oko 50 tisuća ljudi – uglavnom mladih između 20 i 39 godina.

-Hrvatska je poklonila Njemačkoj jedan cijeli svoj državni proračun otkako je postala članicom EU. Po svakom punoljetnom građaninu koji napusti zemlju, Hrvatska gubi između 50 i 150 tisuća eura (ovisno radi li se o kvalificiranom ili visoko kvalificiranom radniku). Izračunao sam da je Hrvatska na taj način „poklonila“ Njemačkoj jedan cijeli svoj državni proračun u obliku novca za obrazovanje kvalificiranih radnika više od 18 milijardi eura – ističe Jurić. Pojava pandemije djelomično je zaustavila iseljavanje građana, ali predviđa da će krajem 2021. ponovno doći do velikog skoka.

Više iz kategorije

kdslots777 luxury333 batman138 rajacuan max77 fit188 ajaib88 megahoki88 warung168 emas168 7winbet mantul138 koko138 brobet77 gaco88 vegashoki88 bonus138 rupiah138 gila138 abcslot monsterbola garuda999 sikat88