Požeško-slavonska županija ima prosjek plaća 920 eura, a on je u Zagrebu gotovo 300 eura viši!

Neravnomjeran razvoj zemlje vidljiv je po nizu pokazatelja, ali i u razlikama u plaćama. Dok je najrazvijeniji Zagreb i područja uz obalu Jadrana, kod kontinentalnih županija primjećuje se ozbiljno zaostajanje.

Glavni grad Zagreb vodeći je po plaćama. Prosječna plaća premašila je 1200 eura, te je u godinu dana porasla za oko osam posto. Zagreb je uvijek imao najviše plaće, što se može tumačiti dinamičnim tržištem rada zbog velike koncentracije stanovništva, ali i velikim brojem kompanija kojima su tu središta poslovnih aktivnosti.

Prosječna plaća u Dubrovačko neretvanskoj županiji krajem prošle godine iznosila je 973 eura. Ako odemo na drugi kraj zemlje, duboko na kontinent, vidljivo je da su tamo plaće još niže. Prosjek je u Vukovarsko-srijemskoj županiji krajem prošle godine bio oko 920 eura što je manje i od državnog prosjeka koji je tada iznosio 1046 eura.

S obzirom na to da Zagreb osjetno diže državni prosjek rijetke su županije koje su iznad tog iznosa. Zanimljiv podatak je da i neke kontinentalne županije koje su na glasu kao razvijenije, ne prelaze čak ni iznos od 1000 eura prosječne plaće. Tako je u Međimurskoj županiji prosječna plaća u prosincu bila 968 eura, a u Varaždinskoj županiji 971 euro.

S obzirom na slabu ekonomsku aktivnost, ne čudi da su najniže plaće u tri slavonske županije. Tako je, recimo, u Virovitičko-podravskoj županiji prosječna plaća tek 905 eura. U Požeško-slavonskoj je 15 eura viša i iznosi oko 920 eura, dok je u Brodsko-posavskoj 915 eura.

Što se tiče Dalmacije, u Splitsko-dalmatinskoj županiji plaće su se približile iznosu od 1000 eura. Očigledno je da postoje prilično velike razlike u prosječnim plaćama, pogotovo ako usporedimo Grad Zagreb i slabije razvijene krajeve zemlje. Tako Zagreb ima oko 300 eura veću prosječnu plaću od tri ranije slavonske županije.

Stručnjaci tvrde da je podići plaće na nekom području moguće jedino kroz snažniju ekonomsku aktivnost. Čak ni promjene u oporezivanju plaća tu ne bi pomogle, s obzirom na to da su najniže plaće i tako oslobođene poreza ili vrlo malo oporezovane.

Sadašnja razlika stvara ozbiljne probleme ne samo za Slavoniju, nego i za ostatak zemlje. Ljudi će se pojačano iseljavati iz područja gdje plaće nisu dovoljne da zadovolje osnovne životne potrebe. Siromašna područja ubrzano će se prazniti, a nedostatak radne snage i ljudi u najboljim godinama, koji imaju potencijala pokrenuti lokalno gospodarstvo, postajat će sve izraženiji hendikep takozvanih pasivnih krajeva.