Požeško planinarstvo o 115. obljetnici postojanja

slika za planinarstvoHrvatsko organizirano planinarstvo se pojavilo 1974.godine i u niski je desetak najstarijih planinarskih organizacija u Europi. Trolist, Bude Budisavljević, Ljudevit Vukotinović i Gjuru Pilar na tragu inicijative prof. dr. Johanesa Firscaufa utemeljilo je Hrvatsko planinarsko družtvo u Zagrebu. U skupinu utemeljitelja planinarstva treba ubrojiti i naše požeške duhovne plemenitaše onog doba: akademika Janka Jurkovića, akademika dr. Napoleona Špun Strižića, dr. Pavla Muhića, sveučilišnog profesora, Armina Pavića povjesničara i rektora Sveučilišta u Zagrebu i Josipa Eugena Tomićav književnika.

Središnjica HPD u Zagrebu je već na sjednici 4.svibnja 1875. godine potakla osnivanje podružnica diljem Hrvatske. U Požegi su za povjerenike koji bi trebali raditi na osnivanju podružnice bili određeni Franjo Ciraki i  dr. Ignat Thaller, liječnik. Međutim taj organizacijski posao uspješno je odradio Julije Kempf, povjesničar, učitelj, pisac  i iznad svega kulturno-socijalni animator. U ondašnjem mjesečniku ”Hrvatskom planinaru” (broj 3/1898.godine) objavljena je ova vijest:: ”Kako nam priobćuje g. Julije Kempf, učitelj požežki, koji nam je pribrao liep broj predbrojnika, osigurana je podružnica i u Požegi, pa je i pravo, jer ako je gdje u Slavoniji nuždna, to je zaista u požeškoj kotlini, koju sa svih strana okružuje gore i drugi u planinarskom pogledu zanimivi krajevi. Bilo i ovo u dobri čas započeto i sretno dovršeno!”

Potpunije ustrojavanje požeške podružnice dogodilo se 1900.godine, kada je podružnica ustrojena po novim Pravilima Hrvatskog planinarskog družtva i kada je podružnica uzela ime ”Papuk”. Za prvog predsjednika podružnice je bio izabran profesor povijesti i zemljopisa Aleksandar Viragi. Nažalost  narednih godina je podružnica imala relativnu slabu aktivnost, pa je rad gotovo zamro. Međutim zalaganjem profesora i kasnije direktora Gimnazije u Požegi Makse Kuntarića, pri Gimnaziji je djelovalo Hrvatsko narodno literarno planinarsko đačko društvo ”Sokolovac”, koje sa svojim profesorima odlaze na brojne izlete po požeškom gorju. Da je podružnica ipak postojala svjedoče i tekstovi požeškog župnika Franje Pipinića (1927.) i naše književne vedete Zdenke Marković (1931.). Ima dosta indicija da su požeški planinari osnovali i šahovsko društvo oko 1923.godine. K tome treba dodati da su Požežani organizirali 1930.godine i Susret planinara Slavonije.

Veliki iskorak je napravljen tek 1933. godine kada je Julije Kempf, ali i Makso Kuntarić uz silno angažiranje mladog Tomislava Mrnjavčića, sudskog pripravnika, obnovljena podružnica Hrvatskog planinarskog društva, ali sada pod imenom ”Sokolovac”. Za predsjednika bude izabran Julije Strepački, upravitelj požeške Praštedione, a za tajnika Tomislav Mrnjavčić. Vrijedna spomena je velika izletnička aktivnost, zatim uređenje planinarskog skloništa na Antunovcu i osobito hvale vrijedna akcija osnivanja pjevačke sekcije.

Na godišnjoj skupštini HPD ”Sokolovac” koja će se održati 15.II.2014. bit će otkrivene spomen ploče Tomislavu Mtnjavčiću i Stjepanu Lovriću, obnovitelju Planinarskog društva ”Sokolovac” 1950.godine.

Uoči rata i skoro ustrojavanje Nezavisne države Hrvatske zbog političkih razloga dolazi do prestanka aktivnosti planianrskog pokreta. Naredan obnova požeškog planinarstva bilježi 12. veljače 1950.godine.

prof.dr.sc. Antun Lovrić
(Nastavak slijedi)  (Foto: ilustracija)
0 Comment

Send a Comment