Zajedno sa ostalim slavonskim županijama i Požeško-slavonska je dio budućeg Prometnog master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska koji je u fazi izrade, a obuhvaća cestovni, željeznički, javni, urbani, zračni i riječni promet, te javni prijevoz putnika i pješačko-biciklistički promet.
Master plan je dokument temeljem kojeg se provode promišljanja razvoja prometnog sustava, obuhvaća desetljeće zaključno sa 2030. godinom, a cilj mu je procijeniti i definirati buduće mjere (infrastruktura, rad i organizacija) u području prometa.
Taj planski dokument predstavlja okvir za razvoj funkcionalne regije i usklađen je sa Strategijom prometnog razvoja RH za razdoblje do 2030. godine, te drugim značajnim dokumentima u području prometa u našoj zemlji, a i na razini Europske unije.
Pripremanjem Master plana utvrđeno je da je na području Požeško-slavonske više od polovine cestovne mreže ocijenjeno je ocjenama 3 do 5, a postoje prostori s nedovoljnom pokrivenosti cestovnom infrastrukturom, dok je kvaliteta županijskih i lokalnih cesta loša.
Upozoreno je na stanje željezničke mreže posebice da je na pruzi Nova Kapela-Našice izvan prometa dionica od Čaglina do Zoljana u dužini od blizu 20 kilometara. Javni prijevoz putnika na području na području Požeško-slavonske županije vrši tvrtka Slavonija Bus iz Novog Grada kod Velike Kopanice, a tu se nalazi 207 stajališta od čega su 23 željeznička i 184 autobusna.
Stručna ocjena sveukupnog stanja u prometu je prilično loša, a razlog tomu autori Master plana vide u slabom gospodarskom razvoju županija koji utječe i na ulaganja u prometni sustav. Posljedice toga su zasigurno ograničeni kapaciteti za razvoj i održavanje cestovnog sustava.
Tako su na razini države uočene velike regionalne razlike u strukturi naseljenosti, funkcionalnoj razvijenosti i stupnju regionalnog razvoja. Ruralni prostor karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i razvojni trendovi. S velikim brojem malih naselja raspršenih u razgranatoj, ali ne dovoljno ustrojenoj i povezanoj mreži, uzročno-posljedično je povezana slabija prometna dostupnost i nedostatna infrastrukturna opremljenost. To je najvidljivije upravo u Požeško-slavonskoj županiji koja ima više od 270 naseljenih mjesta.
Zaključno se konstatira da se mladi, često i cijele obitelji, iseljavaju iz Slavonije zbog loših životnih uvjeta, a zajednički standard življenja ne može postati bolji jer u tom dijelu zemlje živi premalo ljudi pa je teško očekivati veće razvojne pomake u gospodarstvu i obrtništvu.
Foto: Ilustracija, arhiva, pozega.eu
