Postavljaju se nove klimatološke i kišomjerne postaje na području Požeško-slavonske županije: „Ovog trenutka je vrlo slab motriteljski sustav“

Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branka Ivančan-Picek posjetila je Požeško-slavonsku županiju kojom prigodom je održan radni sastanak s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem i njegovim zamjenikom Vedranom Neferovićem na kojem su prisustvovali gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, načelnik općine Čaglin Dalibor Bardać, načelnik općine Brestovac Zdravko Mandić, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović, član Općinskog vijeća Općine Dragalić Rade Bosanac te pročelnici županijskih jedinstvenih odjela Damir Jakoubek i Branka Kuba.

Tema sastanka je bila protugradna obrana i automatizacije mreže meteoroloških postaja. Poznato je da se problematika obrane od tuče u Republici Hrvatskoj nameće kao jedna od intrigantnih tema već gotovo više od dva desetljeća.

-Pomaci se naziru jer Državni hidrometeorološki zavod iz strukturnih fondova EU provodi projekt modernizacije i automatizacije mreže postaja – ističe ravnateljica dr. sc. Branka Ivančan – Picek koja je zahvalila svim čelnicima u Županiji i gradonačelnicima i načelnicima općina za dodjelu lokacija za buduće automatske meteorološke postaje.

-Na području Požeško-slavonske županije bit će postavljeno sedam klimatoloških postaja i isto toliko kišomjernih postaja što je značajno povećanje jer ovog trenutka je vrlo slab motriteljski sustav na ovom području. Radi se oko 450 budućih postaja u Republici Hrvatskoj, od toga veliki dio novih lokacija za postaje nalazi se i na području Požeško-slavonske županije što nam je izuzetno drago, jer očekujemo da ćemo s implementacijom cijelog tog sustava značajno poboljšati motrenje vremena a samim tim i klime što će dovesti do značajnih poboljšanja i u prognozi, pogotovo ekstremnih vremenskih i klimatskih događanja. Dodijeljene lokacije ključne su za uspostavu takvog monitoringa i sustava praćenja vremena i klime – dodala je ravnateljica Ivančan Picek nastavljajući da što se same operativne brane od tuče tiče, da je to veliko pitanje koje traje više do 20 godina.

-Zakon obrane od tuče u ingerenciji je Ministarstva poljoprivrede, a operativni provoditelj je DHMZ i dok zakon postoji kao takav, mi ćemo ga provoditi u okviru danih financijskih i ostalih mogućnosti. Moramo biti svjesni da postoji velika potreba za racionalizacijom kompletnog sustava i financija, što naravno zahvaća i samu operativnu obranu od tuče, tako da smo mi na neki način primorani polako ukidati raketnu obranu od tuče jer jednostavno novaca nema, pogotovo dotok iz županija postaje sve manji. Zakon tretira da županije moraju plaćati do 0,1 posto što se različito tumači i to nam je veliki problem. S druge strane , kao stručna ustanova mi smo dobili zadatak od Ministarstva poljoprivrede da napravimo analizu učinkovitosti sustava u RH, napravili smo je prošlog ljeta i na temelju svih znanstvenih pokazatelja, na temelju preporuka Svjetske meteorološke organizacije čija je i Hrvatska članica, učinkovitosti takvog sustava – nema. Znači kad nema pokazatelja da je takva metoda učinkovita, nije preporuka da se ona i provodi. I upravo to je stvar prijepora u posljednjih 20-tak godina, ali kako sam naglasila, dok god postoji zakon mi ga poštujemo i provodimo. To je operativni sustav koji se provodi na području Sjeverne Hrvatske, bez neke veće modernizacije u posljednjih 20 godina, a tuča nije pojava koja pada samo na tom već i na ostalim dijelovima što smatramo da bi država trebala financijski regulirati taj dio. Uz to , tuča je samo jedna od ekstremnih vremenskih pojava koja nanosi štetu u poljoprivredi, veće štete, pokazuju to naše analize, donosi suša. Suša je jedan od najvećih štetnih utjecaja na poljoprivredu i štete su više od 40 posto od svih ekonomskih pokazatelja. Tu je i mraz koji kada se pojavi, djeluje na puno većim površinama nego tuča. U svjetlu klimatskih promjena ukazuje se da će ti ekstremni vremenski poremećaji biti još češći i još veći, moramo se moći prilagoditi i naučiti s tim živjeti što znači kako bi bilo puno učinkovitije da se taj novac koji se ovog trenutka daje u operativnu obranu od tuče preusmjeri bar dijelom i pomogne našim poljoprivrednicima na osiguranju od prirodnih elementarnih nepogoda. To je stajalište struke, a kako će se dalje stvari razvijati ovisi o Ministarstvu poljoprivrede i Vlade RH, o njihovoj odluci i daljnjim koracima. Sigurno je da ćemo još u 2020 godini operativnu obranu od tuče imati u ovim gabaritima kako smo obavljali i ove godine, dakle uglavnom s generatorima – zaključila je glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branka Ivančan-Picek.

Zamjenik požeško-slavonskog župana je istakao da je Činjenica kako je zakonski okvir kada je u pitanju financiranje od tuče jedna stvar, a spoznaje i iskustva struke nešto novo.

-Ovaj današnji sastanak s predstavnicima jedinica lokalne samouprave i uprave, upravo je na tom tragu. Nama je u Požeško-slavonskoj županiji svaka informacija na ovu temu vrlo važna, upravo iz razloga jer smo poljoprivredni kraj i naši poljoprivrednici trebaju informacije što ih u budućnosti čeka i na koji način zaštiti svoja dobra – rekao je zamjenik župana Vedran Neferović.

Župan Alojz Tomašević izrazio je potrebu za postavljanjem postaja na području Požeško-slavonske županije kao ključan dio u smanjenu štete u poljoprivredi.

-Zajedničkom suradnjom s Državnim hidrometeorološkim zavodom moramo pronaći način kako smanjiti štetu koja nastane skoro svake godine kod naših poljoprivrednika i gospodarstvenika. Protiv prirodnih utjecaja i vremena ne možemo djelovati, ali možemo se na njih pripremiti, tako da osiguramo sve važne informacije kako da se poljoprivrednici i gospodarstvenici obrane od tuče, mraza i ostalih klimatskih događanja. Naša županija je bogata zemljom i imamo puno obiteljskih gospodarstva, a tim ljudima životni uvjeti ovise o rodu plodova. Bilo to pšenica, grožđe ili nešto treće, kod nas je sve zastupljeno, a vremenski uvjeti su presudni u svakom slučaju, stoga moramo biti spremni i informirani kako bi sačuvali plodove naše zemlje i razvoj poljoprivrede – rekao je župan Alojz Tomašević.

0 Comment