Pomažu besprijekorno u svakom trenutku od 0 do 24 sata unatoč manjku liječnika

„Nedostatak liječnika nadomještamo uslugama iz susjednih Zavoda te onih koji rade u privatnim ordinacijama”

U prigodi obilježavanja Nacionalnog dana Hitne medicinske službe posjetili smo Požeško-slavonsku zdravstvenu ustanovu, Zavod za hitnu medicinu, često u narodu zvanu Hitnu pomoć te porazgovarali s ravnateljem te ustanove Fabijanom Barišićem, dežurnom liječnicom dr. Ljiljom Obšivač i drugim osobljem kojeg smo zatekli u toj dežurnoj službi.

Fabijan Barišić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije

-Odlukom Sabora RH današnji dan je proglašen Nacionalni dan hitne medicine kojeg smo svečano 25.travnja u Šibeniku obilježili akademijom na kojoj su sudjelovali svi predstavnici Zavoda za hitnu medicinu s područja RH gdje je bio i državi tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić. Na kongresu je bilo više od 400 sudionika iz područja hitne medicine. Što se tiče rada našeg Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije mogu istaći da je u prva četiri mjeseca bilo 5.989 različitih intervencija na kojima su bili naši liječnički timovi i drugo medicinsko osoblje. U Požegi TIM 1 je imao najviše intervencija, 3.764, TIM 2 493 dok je na području Pakraca TIM 1 imao 1293 intervencije, a stalno dežurstvo u tom gradu 176. TIM 2 koji je smješten u Pleternici imao je 263 intervencije – istakao je Fabijan Barišić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije.

U sustavu hitne medicinske pomoći bitan je i pozivni centar u kojem medicinski djelatnici primaju hitne pozive. Svi ti djelatnici koji primaju pozive prošli su određene edukacije kako bi znali napraviti procjenu o čemu se točno radi pri zaprimanju određene dojave i u kakvom je stanju pozivatelj.

-Kada hitnu pomoć poziva član uže obitelji unesrećenog ili teže i iznenada oboljelog takva je osoba u određenom šoku i ne daju realne informacije jer su u tom trenutku razumljivo zbunjene. Primatelj takvog poziva treba u kratkom roku utvrditi parametre koji su potrebni kako bi se procijenio stupanj hitnosti, a treba i dati telefonom određene upute da počne sam s oživljavanjem, ako utvrdi da je potrebna reanimacija određene osobe, i smiri pozivatelja do dolaska hitne medicinske pomoći – zaključio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije Fabijan Barišić.

Zavodu za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije nedostaje šest liječnika. Dva za područje Pakraca i Lipika te četiri za područje Požeštine. Nedostatak liječnika nadomješta se uslugama liječnika iz susjednih Zavoda za hitnu medicinu te liječnika koji rade u Obiteljskoj medicini.

-Služba funkcionira od 0 do 24 sata i nikada nije bilo upitno niti će biti upitan rad službe jer se sve organizira prema potrebama pacijenata i same službe – rekao je ravnatelj Barišić dodajući kako je jedan liječnik koji je stalno zaposlen u požeško-slavonskom Zavodu za hitnu medicinu otišao početkom mjeseca na specijalizaciju iz hitne medicine koja traje pet godina koju u cijelosti financira Ministarstvo zdravstva s iznosom 1,3 milijuna kuna.

-Kao takav projekt prihvatilo nam je Ministarstvo zdravstva na koji smo aplicirali, odnosno prijavili se tako da su stopostotno prihvaćeni svi troškovi za liječnika koji na specijalizaciji koji ne opterećuju našu ustanovu, naš Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije – dodaje ravnatelj Fabijan Barišić izražavajući zadovoljstvo što se u rad i dežurstva uključuju liječnici obiteljske medicine koji rade u svojim ambulantama poput dr. Bešlić te dr. Dujmovića i dr. Teodorovića koji su iskazali interes za rad u dežurstvima u hitnoj.

Što se tiče postotka reanimacije pacijenata na to je ravnatelj Barišić posebno ponosan jer je taj postotak daleko iznad prosjeka koji je na razini RH.

dr. Ljilja Obšivač, liječnica u Zavodu za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije

-Punih 15 godina radim ovdje u hitnoj medicini. 2003. godine sam počela raditi u Domu zdravlja, a od 2011. godine kada je ustrojen Zavod za hitnu medicinu radim ovdje. Rad ovdje na hitnoj je dinamičan. Mogu reći i da je to u neku ruku i stresan posao. Kada god idemo na intervencije poput prometnih nesreća kao čovjeka me i liječnika pogađa, pretpostavljam kao i moje druge kolege. Mi smo prvenstveno tu da pomognemo i odradimo svoj posao u skladu s medicinskim smjernicama. Za ovaj posao treba imati ljubav. Mnoge se kolege liječnici boje hitne medicine i rada u hitnoj službi ponajviše radi dosta stresa i odlazaka na različite situacije koje su preveliko opterećenje za neke. Kada bi ponovno birala liječnički posao i rad u hitnoj medicini izabrala bi taj posao jer je taj posao volim – rekla je dr. Ljilja Obšivač dodajući kako je u zadnjih sedam godina otkako je bila reforma hitne medicine jako puno toga učinjeno u smislu opreme, edukacija i tečajeva te da je to velika promjena na bolje.

Imali smo namjeru razgovarati i s medicinskim tehničarima u čemu nismo uspjeli jer su morali na žurnu intervenciju.

   Foto: D. Krstanović

 

0 Comment