„Plaču li jeleni“ – promocija romana autora hercegovačkog fratra Ante Marića u Kutjevu

Slobodno se može reći da je uoči 25. Hercegovačkog sila, upriličena ugodna književna večer u Kutjevu na kojoj je u tamošnjem Dvorcu predstavljen roman fra Ante Marića „Plaču li jeleni“. Radi se o uratku u kojem autor istovremeno progovara o ponosu, suzama, boli, ljutnji, vjeri, gladi, sreći i molitvi.

Radnja romana opisuje život u gladnoj i suhoj Hercegovini u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Opisuje borbu hrabroga fra Didaka Buntića da od gladi spasi izmučenu i nejaku djecu Hercegovine i da ih smjesti u obitelji tada bogate Slavonije. Opisuje ljubav i ispružene ruke slavonskih obitelji da othrane tuđu djecu i spase im život.

Uz autora romana fra Antu Marića i Jozu Grbeša, provincijala hercegovačkih franjevaca na predstavljanju knjige uz domaćine, Vladu Bobana, predsjednika Udruge Herceg Stjepan Požega, i organizatore kulturnog događanja bili su dr.sc. Ivana Vukoju, ravnatelja Opće županijske bolnice Požega, Josipa Budimira, gradonačelnika Kutjeva, prof.dr.sc. Borislav Miličević, sveučilišni profesor i privremeni dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Požega, dr. Branko Mihalj, poznati kutjevački vinar, Mate Bulić, estradni umjetnik i brojni drugi.



Sve nazočne na početku je pozdravio Vlado Boban, predsjednik Udruge Herceg Stjepan Požega i Josip Budimir, gradonačelnik grada Kutjeva, sin kršnog hercegovačkog zavičaja. O samom romanu „Plaču li jeleni“ govorili su dr.sc. Ivan Vukoja, fra Jozo Grbeš i prof.dr.sc. Borislav Miličević kao i sam autor.

Teško je riječima opisati predstavljanje romana i izdvojiti bilo koju riječ ili slovo predstavljača jer svaka je za sebe važna sa snažnom porukom i promišljanjem. Svi koji si došli na promociju u jednom dahu su slušali i željeli čuti o čemu to u njemu progovara autor.



Vremena koja se u onom vremenu opisuju govore o djeci koja tada nisu razumjela zašto moraju otići od svoje obitelji. Ostali su u ne razumijevanju zbog čega majka daje svoje dijete nekome, a to je bilo isključivo iz razloga da spasi život svome djetetu. Naravno da nisu mogli razumjeti, to su bila djeca koja su tek krenula u školu, a i mlađi.

Progovara se u romanu koju li je hrabrost sam fra Didak morao imati da se odluči na takav potez i koje su povjerenje roditelji djece morali imati prema njemu da stave svoje dijete u vlak spasa?

Preporuka je da svaki onaj koga zanima događanje iz toga vremena da u jednom dahu pročita uradak i dođe do onih spoznaja o kojima se onda nije smjelo govoriti glasno.

Prigodni recital izveo je Marinko Markota koji je dirljivim riječima progovorio o Hercegovini i njenoj ljepoti.