Otrgnuti zaboravu s odmakom od deset godina

povijesna razglednica požege, slobodni.netPOŽEGA – Povijest je humanistička znanost čiji je cilj bavljenje konstrukcijama prošlosti temeljem različitih tragova prošlosti, pri čemu se ističu pisani tragovi i ostatci. Prema tim ostatcima, Požeška se županija zajedno s prvim nedvojbenim županom spominje 1221., a sam grad Požega povijesni spisi bilježe 1227. g. To znači da nas u narednih desetak godina čekaju velike obljetnice u Požeštini. Kako bi treće desetljeće 21. stoljeća bilo potpuno, u istom se razdoblju (2020.-2030.) obilježava 100. godina Gradskog muzeja u Požegi koji je osnovan na inicijativu Julija Kempfa 1924. godine, zatim stoljeće djelovanja tvornice Zvečevo osnovane 1921. kao i stoljeće Arome koja je pokrenuta 1923. godine, slijedi 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata (1945.) i 30 godina završetka Domovinskog rata (1995.), 30 godina pokretanja Veleučilišta (1998.) itd.

S ciljem prikladnog obilježavanja svih ovih događaja, predlažem osnivanje Organizacijskog odbora Desetljeća prošlosti (2020.-2030.) koji će prije svega odabrati Programski odbor Desetljeća prošlosti (2020.-2030.). Nakon toga bi se izradio opsežan materijal pripreme proslave Desetljeća prošlosti. Takvi bi materijali obuhvaćali znanstvene i stručne skupove, izložbe, publikacije, prezentacije, izlete, organizirane susrete i slično. Organizacijski bi odbor trebao biti sastavljen od predstavnika Grada Požege, Županije, općina te svih relevantnih institucija (Gradski muzej Požega, Gradsko kazalište Požega, Gradska knjižnica Požega, Konzervatorski odjel, Državni arhiv u Slavonskom Brodu –Podružnica Požega, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, predstavnici udruga, škola, zainteresirani pojedinci). S druge strane, Programski odbor trebaju sačinjavati Požežani u egzilu, odnosno naši zavičajnici koji se bave kulturom i znanošću u zemlji i inozemstvu, a njima bi se trebali nadodati znanstvenici i kulturni djelatnici koji se bave pojedinim dijelovima prošlosti Požeštine.

U pogledu znanosti središnje bi mjesto trebala zauzimati dva višednevna znanstvena skupa: Požeška županija u proteklih osam stoljeća (1221.-2021.) i Požega – prošlost,sadašnjost i budućnost (2027.). Na tim bi se skupovima valorizirala kulturna i povijesna baština naše Županije i samog grada Požega. Završetak obaju skupova bio bi izdavanjem relevantnih zbornika. Osim znanstvenih skupova, trebalo bi se realizirati najmanje četiri znanstveno – stručna skupa: Drugi svjetski rat i Požeština, Domovinski rat i Požeština,Požeško obrazovanje i školstvo – od osnovnih škola do Veleučilišta te Znameniti Požežani.

Također, ključno bi bilo organizirati najmanje dva stručna skupa: Prvih sto godina Gradskog muzeja i Stoljeće požeških slastica – Zvečevo, Aroma. Uz to, trebalo bi pripremiti stručno –didaktički skupove za nastavnike: Održivi razvoj i Požeština te Turistička ponuda za budućnost. Za mlade bi bilo dobro održati raspravu Život mladih danas i sutra, a nužni bi bili i okrugli stolovi na teme iz zdravstva te zapošljavanja i razvoja obrtništva.U kulturnom životu bilo bi dobro pripremiti nekoliko velikih izložbi npr. Arheološka baština Požeštine, Slikari iz zavičaja, Arhitektonska baština naše županije kao i izložbe rijetkih fotografija, slika i knjiga. Budući da se radi o obljetničarskim aktivnostima, svakako bi bilo primjereno prezentirati svakodnevicu Slavonske Atene (druga polovica 19. stoljeća) kroz lik i djelo Franje Cirakija, najdugovječnijeg gradonačelnika i autora veoma detaljnih Bilježaka u kojima opisuje svoju svakodnevicu. Bilo bi primjereno postaviti nekoliko kazališnih predstava požeških autora i/ili predstava koje tematiziraju Požegu (svakako se nameće mogućnost predstave po djelu Zlate Kolarić Kišur), no osim predstava profesionalnih glumaca i redatelja, svakako se trebaju iskoristiti amaterski talenti Požežana, kao i rad SKAD-a i Male scene Kazališta za uprizorenje pojedinih zanimljivih djela ili prizora iz Požeštine.

Tragom Matka Peića trebao bi se snimiti film po njegovim Skitnjama, kao i nekoliko filmova o pojedinim požeškim i županijskim lokacijama (Kutjevački podrum, Rudina, Kaptol), ali i filmski vodič po samom gradu. Vjerujem da bi naš GFR Film Video mogao sudjelovati u tome. U izdavačkom smislu svakako bi u tom Desetljeću prošlosti trebalo pripremiti i otisnuti novi Požeški leksikon na kojemu već radi Zavod HAZU-a u Požegi i Arhiv, ali i pripremiti i publicirati Požešku enciklopediju. Uz to, trebaju se napraviti reprinti značajnih djela (književnih, publicističkih, znanstvenih), ali i primjerena suvremena metodološki ispravna monografija o Požegi i Županiji (slična su izdanja Požega 1227.-1977. i Kulturna baština Požege i Požeštine). Također, pomoću institucija i lokalnog ogranka Matice hrvatske svakako bi trebalo pripremiti izdanje – monografiju (ili više njih) Požeška književnost s odabranim tekstovima požeških autora. Na istom bi tragu trebalo pripremiti izdanje Požeško novinstvo s odabranim novinarskim tekstovima te DVD najboljih požeških filmova. Nadam se da bi navedeno desetljeće bilo plodno i za nove naslove požeških književnika, publicista i znanstvenika. Na području povijesnih znanosti svakako se može očekivati pomoć članova Povijesnog društva Požega.

Od ostalih aktivnosti svakako bi se trebalo poraditi na aktivnom marketingu,medijskom pristupu i izradi pripadajućih web stranica i vodiča kroz cjelokupnu ponudu.

Također, gastronomska slika mogla bi se upotpuniti jelima i pićima iz požeške prošlosti (o ovome se bilježi i radi u projektu Muzej u loncu), a lokalna Turistička zajednica bi kroz sajmove i turističku ponudu radila na dovođenju gostiju u skladu projekta Desetljeće prošlosti.

Vjerujem da bi se i gospodarstvenici mogli uključiti (ne samo kroz financijsku podršku) nego i kroz proizvodnju i prezentaciju proizvoda na tragu projekta (npr. čokolada, vino, namještaj,peći, štednjaci s logom projekta Desetljeće prošlosti).

Kako bi projekt saživio u punom smislu te riječi, nedvojbeno je da bi trebalo „ušminkati“ grad što prvenstveno znači kroz tih deset godina revitalizirati Stari grad, obnoviti Trg svete Terezije te izmjestiti parking s Trga sv. Trojstva i prilagoditi ga za kulturni centar kao i osmisliti lokaciju za Centar za mlade.

Za kraj financije, uvijek najbolji izgovor i često problem. Mislim da bi se ovakav desetogodišnji projekt mogao financirati kroz nekoliko aspekata: 1. sinergija sredstava više ministarstava (kultura, znanost, regionalni razvoj, turizam, gospodarstvo, zdravstvo, socijalna

skrb itd.), 2. lokalni i nacionalni sponzori, 3. sredstva EU (barem za dijelove projekta) 4.preraspodjela postojećih sredstava (npr. sažimanje svih ili većine sredstava za kulturu u taj projekt, zatim stavljanjem projekta kao temeljnog cilja gradskih i županijskih institucija pri čemu bi projekt bio jedina aktivnost za pojedinu instituciju toga desetljeća). Osim toga,vjerujem da poneke stvari, projekti i dijelovi već postoje ili se pripremaju pa se samo trebaju umrežiti i ubaciti u projekt. Također, nije zabranjeno da se pojedini događaj, izložba ili predstava koja je prije pripremljena ponovno izvede ako se tematski uklapa u to.

Desetljeće prošlosti (2020.-2030.) projekt je koji ima budućnost i koji bi iza sebe veliki trag kroz niz događaja i aktivnosti, ali i kroz pisanu ostavštinu. Prezentacija bogate prošlosti, iskorištavanje potencijala kulturnog turizma, umrežavanje institucija uistinu bi osvjetlali obraz Slavonske Atene i Vallis Auree s kojom se toliko ponosimo, a istodobno otrgnuli bismo od zaborava značajne događaje, mjesta i zavičajnike. Ovaj tekst nije naredba niti programatski tekst bilo koje udruge ili institucije nego plod mišljenja i maštanja zaljubljenika u lokalnu povijest koji bi htio da se ona ne zaboravi i revitalizira za koristsadašnjih i budućih sugrađana.

Napisao: Goran Đurđević, prof.
/Foto: ilustracija, slobodni.net/
0 Comment