Više puta smo pisali o autorskom radu Požežanina Đure Mesića koji sada živi u okolini Velike Gorice, a napisao je knjige o povijesti starog kraja, kao i o Ličanima i njihovim prezimenima.
Umirovljenik Mesić, koji je dio radnog vijeka proveo u Hrvatskom centru za razminiranje, na tome ne staje.
-Ovih dana završavam sa istraživačkim radom, na kojem sam radio više godina i u pripremi je sveobuhvatna Monografija-knjiga pod naslovom „Golobrdci“. To je moje rodno selo kojeg sam dugo bio stanovnik kao i grada Požege. Putem pisama, maila, telefona i društvenih mreža pozivao sam mještane ali i ustanove na pomoć i suradnju. I ovim putem bi se zahvalio biskupiji i ustanovama tj. djelatnicima Državnog arhiva u Požegi i Zagrebu, te Nogometnog saveza. Nastavlja se rad da bi knjiga ugledala svjetlo dana – kaže nam Đuro Mesić. Dodaje da su radi očuvanja zavičajne baštine potrebna su financijska sredstva, te je pozvao sve koji mogu pomoći da se jave kako bi imena donatora bila upisana u knjizi.
Svako mjesto nosi svoje povijesne posebnosti pa tako i Golobrdci što povezujem kroz zadnjih više od tristo. To je prošlost i nema se tu što dodati ili izmisliti, već pronaći, ali i čuti od kazivača, posložiti i zapisati. Naravno da su mi puno pomogla prijašnja istraživanja i moje knjige Mesići rod i zavičaji i NK Parasan 1956.-2006 – nastavlja Mesić i dodaje da su posebnost ove monografije rodoslovna stabla svih prezimena koja su kroz proteklo vrijeme od iza Turaka živjela u Golobrdcima, popisani u Stališu duša i drugim Matičnim knjigama.
Onaj tko je pokušao to učiniti za sebe zna koliko truda i strpljenja treba da se sazna i posloži barem pet generacija, a za najstarije obitelji i više od oko 250 godina unazad, s datumima rođenja, vjenčanja, kumovima i drugim osobnim detaljima. u skladu sa zakonom o arhivskoj građi. Zadnje generacije i raseljene nasljednike je kontaktirao diljem Lijepe naše, a dio podataka dobio od obitelji.
Knjiga će imati oko 220 stranica tvrdog uveza kako bi obiteljska stabla abecednim redom bila pregledna na oko 90 stranica i 130 takvih stranica teksta u koji je utkano oko 120 fotografija, neke starije i više od sto godina pa do danas. Obuhvatit će među ostalim zemljopisni položaj, povijesne zapise, razvoj sela, gospodarstvo, izvore i vodotoke, kulturu, tradiciju, običaje, šport i rekreaciju, povijesne zapise o stanovnicima, rodoslovlja obitelji 90-tak prezimena i drugo.
