Na jednom hektaru kukuruza bude zasijano čak oko 70 tisuća biljaka!

Autor: DK

Više od dva desetljeća iskustva na poslovima vještačenja šteta na poljoprivrednim površinama ima  dr. sc. Branka Svitlica, profesorica visoke škole, točnije prodekanica za nastavu Veleučilišta u Požegi, koju je za sudskog vještaka imenovao ondašnji Županijski sud u Požegi, a ima ovlasti vještačiti za sve razine sudovanja uključujući i na trgovačkim sudovima. Imajući u vidu promjene sa osiguranjem šteta od divljači na poljoprivrednim površinama izgledno je njeno jače angažiranje na tim poslovima.

-Iskustva su raznolika, kroz razdoblje od 20 godina imala sam tridesetak vještačenja za sporove vezane uz štete od divljači na usjevima na površinama uz lovišta, a u oko polovinu tih predmeta štete su bile 100 posto – kaže nam dr. Svitlica dodajući da su je angažirali sudovi u Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i dijelu Sisačko-moslavačke županije(oko Novske). Pored sudova ona je radila procjene za potrebe obiteljskih gospodarstava, tvrtki, te europskih projekata.

-Kada me netko privatno angažira zbog štete nakon procjene predloži se izravna nagodba ili kroz sudsku parnicu najčešće kod lovačkih udruga, jer su vlasnici zemljišta dužni zaštititi svoje posjede iako mjere postavljanja repelenata nisu pokazale učinkovitima jer ih divljač uništi što je često slučaj čak i kada se postave električni pastiri koje visoka divljač ošteti – nastavlja nam Branka Svitlica.

U slučajevima da dođe do sudskog postupka općinski sudovi organiziraju očevid na površini gdje je počinjena šteta od divljači, a budu prisutne sve stranke u postupku uključujući njihove zastupnike tj. branitelje i vještaka. Na traženje suda o okolnostima konkretnog slučaja vještak načini nalaz i mišljenje.

-Elementi koji utječu na to su različiti za svaku poljoprivrednu kulturu. Primjerice za procjenu štete na površini od jednog hektara pod kukuruzom moram pripremiti sve dokumente koji mi pomažu u identificiranju tog zemljišta(zemljišni-knjiški izvod, geodetska podloga i slično), a pregled površine najprije obavljam dijagonalno zbog objektivnosti i nastojanja da stvorim sliku o obujmu pričinjene štete , te nasumično uzimam uzorke kako čitave tako i oštećene – naglašava u nastavku prof. dr. sc. Branka Svitlica i dodaje da se treba voditi računa o agrotehničkim zahtjevima kao što su međuredni i unutarredni sklop biljaka. Ona koristi jednu u praksi ustaljenu metodu po kojoj 14 metara dužine uz odgovarajući širinu daje pet četvornih metara površine kukuruza, a po tomu ispada da na jednom hektaru bude zasijano oko 70 tisuća biljaka!

-Sa te dužine uzmem nekoliko klipova kukuruza, te na njima izbrojim broj redova zrna, kao i broj zrna u jednom redu kako bi se mogao izračunati prinos i na temelju takvog prosjeka utvrđujem ukupnu visinu štete od očekivanog prinosa sa te njive – priča nam u nastavku sudska vještakinja Svitlica, koja najčešće vještači ratarske kulture kao što su kukuruz, pšenica, soja i druge.

Nakon toga slijedi izrada nalaza sa detaljnim opisom očevida, stanja usjeva, te metodologijom procjene, a u mišljenju vještaka se sažeto na osnovu tog nalaza iznosi eventualno nastala šteta i njen iznos.

-Ukoliko zemljište na kojemu se vještači nastanak štete ime više vlasnika iznos se dijeli u suglasnosti sa njihovim udjelom – zaključila je dr. sc. Branka Svitlica.

Više iz kategorije