Mladi se okreću internetu, nemaju interesa za lovstvo, no ključni su i visoki troškovi

Autor: Jelenko Topić
blank
blank
blank
blank
blank
blank

blankPOŽEGA – Iako nema službenih podataka procjenjuje se da je prosječna starost lovaca u slavonskim lovačkim društvima oko 50 godina. Starosna struktura postaje sve više zabrinjavajuća pojava jer se lovački redovi slabo, a u pojedinim sredinama uopće ne pomlađuju, tako da brojna lovačka društva unazad nekoliko desetljeća zbog prirodnog odljeva starije populacije smanjuju broj svojih članova. Mnogo je razloga za takvu pojavu.

-Interes mladih ljudi za lovstvo praktički ne postoji čak ni u malim seoskim sredinama  vjerojatno zbog opće situacije u društvu što uzrokuje narušene odnose među ljudima, no ne možemo zaobići ni financijsku stranu priče jer su godišnje obaveze svakog lovca velike – kaže nam Antun Prša, predsjednik malog lovačkog društva  „Sokol“ iz Bučja pokraj Pleternice u kojemu je od 30 članova samo dvadesetak posto mlađih od 30 godina! Taj šezdesetogodišnjak dodaje da je situacija prije rata bila osjetno bolja, pa izlaz vidi u boljoj edukaciji mlađe populacije o prirodi, lovstvu itd.

Čini se da takva kretanja bilježe i druga društva širom Slavonije izuzimajući rijetka među kojima je „Srna“ iz Banovaca, najmnogoljudnije društvo u Brodsko-posavskoj županiji i broji 128 članova među kojima ipak ima dosta mlađih lovaca. Njihovi čelnici pak tvrde da se lovci toga kraja često okupljaju i druže u različitim prigodama, nema podjela među njima, a šest lovnih grupa u sastavu ovog društva na području općine Bebrina djeluje dosta samostalno pa je to ljudima svakog vikenda na neki način odušak od svakodnevnih problema. Čelnik Lovačkog saveza te županije Mato Grgić kaže da se dio mladih ljudi uključuje u lovstvo jer su roditelji ili susjedi bili lovci pa su dovoljno upoznati sa djelovanjem u lovačkim udrugama.

-Zabrinjava pojava da u selima našega kraja dosta mladih ljudi uspješno položi lovački ispit, no nakon toga se ne uključuju u rad lovačkih društava – kaže u nastavku Mato Grgić dodajući da mlađim generacijama počevši od osnovne škole očito treba više približiti što boravak u prirodi i lovstvo znače, te  što donose za život današnjeg čovjeka. Ni  on ne isključuje da razlozi tomu mogu biti ekonomske naravi jer se kriza jako osjeti u ovim sredinama, mnogo mladih nema stalnog zaposlenja itd.

-Oni su jednostavno neizainteresirani za takve aktivnosti okreću se internetu, društvenim mrežama i suvremenim medijima, očito se više uključuju u sportske klubove ovisno o afinitetu svakog pojedinca – nastavlja Grgić. Njegova su očekivanja da će se poboljšanjem gospodarske situacije i otvaranjem radnih mjesta slika starosne strukture ovdašnjih društava izmijeniti, pa nam preostaje da to kroz koju godinu vidimo.

Prateći sadašnje porazne podatke o broju mladih u društvima Požeško-slavonske županije teško da će neki iz mlađih generacija moći okititi odličjem za 50 godina lovačkog staža. Takvih lovaca sada u našoj zemlji ima više od tisuću!

blank

Zdravko Vujnović, potpredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza i predsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonke županije

–Prije nekoliko godina kroz izmjene zakonskih propisa tražili smo da osoba sa navršenih 16 godina(a ne kao sada 18) može polagati lovački ispit nakon čega bi se mogli uključiti u društva i raditi za njihov boljitak počevši od  pripravničkog stažiranja, pa do poslova na prihrani divljači, te izgradnji lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata, no to nije prihvaćeno – ističe Zdravko Vujnović,  potpredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza zadužen za Istočnu Hrvatsku, koji je i čelnik Lovačkog saveza Požeško-slavonke županije. Dodaje da bi na taj način mladići i djevojke već u ranoj mladosti dobro upoznali prirodu, ali i tajne i ljepote lovstva što podrazumijeva među ostalim uzgoj i zaštitu divljači, očuvanje okoliša i drugo. Ni  on ne isključuje ekonomski trenutak kao jedan od razloga za ovu negativnu pojavu pri čemu misli na socijalnu neisigurnost,  rad na određeno vrijeme, nezaposlenost i drugo što sve zajedno utječe na slabljenje zanimanja ljudi ne samo za lovstvo već i za bilo koji društveni angažman. Sada se očito osjeti gubljenje srednjeg sloja u hrvatskom društvu, pa se to raslojavanje pokazuje u svim porama društvenog života.

-U Požeško-slavonskoj županiji čak 10 posto lovaca su članovi društva „Sv. Hubert“ koje je udruga bez svoga lovišta osnovana prije desetak godina, u njoj se plaća minimalna članarina i dakako njeni članovi idu samo u lov onda kada ih pozove neko drugo društvo – nastavlja Vujnović. Iznos godišnje članarine u redovnim društvima je primjerice 1700 kuna, a u „Sv. Hubetrtu“ 400 kuna, pa sve više ima zanimanja kako lovaca ovog kraja, tako i iz drugih dijelova države da se tu učlane! Iz toga je evidentno da čovjek kroz godinu dana za cjelokupno djelovanje u lovačkom društvu zajedno sa troškovima prijevoza, odjeće, streljiva i drugim obavezama treba izdvojiti jednu mjesečnu plaću što je u sadašnjim okolnostima oskudice i besparice zaista mnogo.

Unatoč svemu teško se oteti dojmu da nedovoljno poznavanje lovstva negativno djeluje na odaziv mladih u njihove redove. Koristi od lovstva su višestruke što mnogi mladi ljudi ne shvaćaju, odlazak u prirodu i lov je način življenja jer donosi međusobno ispomaganje i zajedništvo… Svakome je jasno da se,pogotovo u ruralnim sredinama, mladi ljudi opredjeljuju za lovačka društva kao sljednici svojih djedova i očeva, u tim sredinama ljudi su bliži jedni drugima pa se međusobno usmjeravaju, a u mnogim mjestima jedni te isti ljudi jednostavno su aktivni i u vatrogastvu i u sportu i u lovstvu!

 

 

Komentiraj:

blank
blank
blank
blank