Ministar Mirando Mrsić na sjednici GSV-a Požeško-slavonske županije

POŽEGA – Održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Požeško-slavonske županije na kojoj je prisustvovao i ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić koji je iskazao veliku zainteresiranost kako za predviđene teme iz njegovog resora tako i za temu o radu zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Požeško-slavonska županija. Na sjednici je bio nazočan i župan Alojz Tomašević koji je također davao sugestije i konkretne prijedloge.

U uvodnom dijelu župan Tomašević je naglasio da gospodarstvo i nova zapošljavanja trebaju biti na prvom mjestu jer se samo na taj način mogu održati razvojni programi uz zamah razvoja turizma na ovom području naglašavajući da su potpore za turizam gotovo beznačajne u odnosu na druge županije i sredstva koja se dodjeljuju.

-Želimo potporu Vlade kako bi se ravnomjerno razvijala Požeško-slavonska županija, potpore za izgradnju nasipa, na rijeci Orljavi, kako ne bi dolazilo do ponovnih poplava a želimo i sredstva kako bi izgrađivali prometne odnosno strateške pravce.Sve se to može i rješivo je uz bolju komunikaciju – rekao je župan Tomašević te naglasio da ministra Mrsića vidi kao čovjeka koji želi surađivati.

Pred članovima vijeća bile su dvije teme, Izvješće o radu zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Požeško-slavonska županija te rad na crno uz naglasak na uzroke i mjere koje je potrebno poduzeti u cilju smanjenja „rada na crno“.

Što se tiče rada zdravstvenih ustanova situacija prema prezentiranim podacima je više nego dobra što se moglo zaključiti iz prezentacije ravnatelja, Doma zdravlja Draka Puljašića, Hitne medicinske pomoći Fabijana Barišića te Zavoda za javno zdravstvo Mate Matijevića.

Prema riječima ravnatelja Doma zdravlja Darka Puljašića samo je konkretan rad rezultirao povećanje dobiti u čemu svesrdnu pomoć daje županija koja je pomogla u plaćanju duga iz prethodnih godina. Prihod Doma zdravlja je puno veći od rashoda a poznato je dugovanja u prethodnim godinama bilo više od pet milijuna kuna uz brojne tužbe koje su bile omča oko vrata toj ustanovi. Planiraju se i znatnija ulaganja u Dom zdravlja što će podići razinu pružanja zdravstvenih usluga.

Što se tiče zavoda za javno zdravstvo najveći problem je naplata usluga koje se pružaju na tržištu. Prihodi su 60% od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje a preostalih 40% je od usluga koje Zavod pruža drugim poslovnim subjektima.

Zavod za hitnu medicinu također nema problema u svom djelovanju kroz trogodišnje djelovanje. Djelatnost je bazirana na zbrinjavanje hitnih stanja i prijevoze pacijenata. Posluje se uspješno sa 50-ak zaposlenih i tolikoga broja ugovornih djelatnika te osam vozila od kojih je pet suvremeno opremljeno.

U raspravu i izvješće se uključio ministar Mrsić koji je istaknuo da se na zdravstvo u RH troši gotovo 29 milijuna kuna. Unatoč tolikim sredstvima koja se ulažu razina zdravstvene usluge nije ništa bolja u odnosu na prijašnje godine kada se izdvajalo puno manje. Da bi se poboljšala razina zdravstvenih usluga treba usko surađivati sa susjednim županijama jer se i na takav način mogu postići veoma pozitivni i prihvatljivi rezultati što je svima na korist.

Što se tiče rada na crno ministar Mrsić se veoma dobro pripremio na tu temu što je temeljito obrazložio uz sve novitete koji se planiruju zakonski riješiti. Dakako da je i župan Tomašević bio aktivno uključen i sugerirao na određene pojedinosti koje treba riješiti na zakonit način posebno misleći na vojnike koji odlaze u mirovinu u ranijoj životnoj dobi a oni kao takvi mogu još uvijek raditi i biti korisni ovom društvu. To su one mirovine koje su ostvarili oni koji su bili angažirani u mirovnim misijama i na složenim poslovima.

Radnik koji radi na crno je najnezaštićeniji  radnik što u svakom slučaju treba iskorijeniti koliko je god to moguće. U raspravi se mogla čuti konstatacija i ta da “ne samo da se radi na crno, proizvodi se i prodaje na crno”, što je također veliki problem za ovo društvo.

– Prema izvješću inspektora rada danas su najčešći pojavni oblici rada „na crno“ zapošljavanje radnika bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad na temelju prividnih ugovora (sklapa se ugovor o djelu umjesto ugovor o radu), kršenje propisa o radnom vremenu radnika (prekovremeni rad, smjenski rad, trajanje radnog vremena), isplaćivanje plaće (ili dijela plaće)„na ruke“ te nezakonito zapošljavanje stranaca – istaknuo je ministar Mrsić.

Iznijete su brojni pokazatelji koji idu prilog tvrdnji da rada na crno ima na svakom koraku u što se trebaju uključiti svi partneri da se to svede na najmanju moguću mjeru.

Što se tiče obrazovanja ministar Mrsić je naglasio da se obrazuje dosta kadrova za  zanimanja koja u budućnosti nemaju moguće zaposlenje, vodoinstalater, montera centralnog grijanja, bravara. Kao takva zanimanja trebalo bi objediniti  kako bi u konačnici bila mogućnost lakšeg zaposlenja zbog šireg izbora naobrazbe. U tom pravcu nešto treba mijenjati jer ovakav obrazovni sustav nije dobar.

0 Comment

Send a Comment