Kruno Kaić: Pozivam dijasporu, poduzetnike i crkvu da promoviraju projekt Golden Valley Croatia

Kruno Kajić - CopyPOŽEGA/COPENHAGEN – Danski poduzetnik hrvatskih korijena Kruno Kaić pokretač je i idejni začetnik projekta Golden Valley Croatia (Zlatna dolina), s kojim je svim partnerima u projektu, ponajprije proizvođačima prehrambenih autohtonih proizvoda, želio osigurati poslovni uspjeh kroz povezanost proizvođača najkvalitetnijih hrvatskih proizvoda, te njihov plasman u Hrvatskoj i diljem svijeta.

Rođeni ste u Trenkovu kraj Požege, a u Danskoj ste bili uspješni poduzetnik. Kada ste tamo otišli i kako ste donijeli tu odluku?
Da, u Danskoj sam imao građevinsku firmu, gradio sam vile i druge objekte. Najprije sam preko Italije otišao u Francusku, živio u Parizu skoro dvije godine i poslije mi se pružila prilika da dođem u Dansku. Kada sam stigao Danci su mi puno sličili našem mentalitetu, tu se jela svinjetina i pila rakija, tu sam se oženio Dankinjom, ovdje ostao i ovdje ostario.

Volite svoj zavičaj i to ne krijete. Kako bi sebe opisali, tko je kruno Kaić?
Ne znam kako drugi, ali ja ne mogu da zaboravim gdje sam rođen i moj rodni kraj. Uvijek sam razmišljao kako mogu da mu pomognem. Kruno Kaić je uvijek bio pozitivne energije i s puno elana, on je kreativan i vizionar na svim poljima što donosi bolje sutra. Kako se to kaže, ja sam radoholičar. Cijeli život bio sam nemirna duha i zato sam otišao van.

Danska-Hrvatska, možete li napraviti usporedbu ove dvije države, po čemu se razlikujemo u poslovnom, ali i u načinu života, … ?
Razlikujemo se u mnogo stvari, Hrvatska je sputana u mentalitetu i odgoju čemu je puno doprinio komunizam jer je sputavao svu osobnu inicijativu. I nasa katolička vjera je tu isto krivac, iako ima visoko školovano svećeništvo uči nas da poštujemo prošlost, oni bi trebali da budu nositelji razvitka hrvatskog čovjeka jer imaju infrastrukturu za poticanje napretka u svim krajevima naše zemlje. Recimo da crkva pokrene inicijativu da se moj rodni kraj razvije i pozove sve vjernike diljem svijeta kroz svoje župe da se uključe u izgradnju te Zlatne Doline koja je najsiromašnija županija u Slavoniji. Drugo, od komunizma nam je ostalo samo da sve ide od glave Tito – Partija, i danas kada pratim rad naših političkih stranaka ni jedna ne tolerira osobnu slobodu, nema mjesta za osobna mišljenja i inicijative. To se je vidjelo na primjerima Mesića, Bandića i svih ostalih političara koji su napustili stranke jer nije bilo mjesta za osobna mišljenja. Sputava nam se inicijativa, a bez inicijative i hrabrosti nema napretka. Danska je zemlja koja je u svom ustavu i u praksi stavila u prvi plan osobu pa onda državu. Dansko društvo je tolerantno i kada bi samo malo mogli da prenesemo protestantske tolerancije u Hrvatsku bilo bi nam bolje, sve promjene u društvu ovdje su se događale dogovorima, a kod nas sa puškom. Danci su vrijedni ljudi i šparni, kreativni i ponosni na svoju malu privredu koja je brzo prilagodljiva novim zahtjevima tržišta, također poljoprivreda je izgrađena na zadrugarstvu. Danci poštuju svoju tradiciju, primjera za Božić cijela Danska stane u 18 sati na Badnjak kada se večera i slavi Božić i dijele božićni pokloni.

A mladi, kakav je odnos prema mladima u Danskoj, kada se školuju ili kada pokreću vlastiti posao? S koliko godina mladi postaju samostalni?
Odnos prema mladima je zahtjevan i svi čine sve kako bi se mladi čim prije osamostalili i odselili od roditelja, dakle čim mogu i da se brinu sami o sebi tako postaju poduzetniji i uspješniji u životu. Oni stječu znanja kroz školski sistem, a zanatlije imaju mjesta da nauče neki zanat kod majstora, u zadnje vrijeme imaju školske centre gdje izučavaju razna znanja, a posle te dvije, tri godine nauka postaju mehaničari, zidari itd. Način života nije kao kod nas, na kavicu, ovdje subotom i nedjeljom ljudi idu u trgovine i kupuju razni materijal za svoje kuće,a onda rade na kućama i vrtovima – uradi sam. Obitelji se drže skupa, ali ima puno rastava, Danci kažu da se sada obitelj sastoji od mame i sina jer su se roditelji rastali. Društvo je toliko bogato da niko više nikoga neće da trpi jer svi mogu da pristojno žive i s jednom plaćom.

Nakon više od 20 godina rada pokrenuli ste projekt Golden Valley Croatia (Zlatna dolina). Zašto ste ušli u ovaj projekt? Što je cilj ovog projekta, na koji način povezuje proizvode Hrvatske sa svijetom?
Zato što sam želio da pridonesem razvitku i promociji Hrvatske, ali je sistem krut pa to sve ide polako, puževim korakom, ali se nadam da je sada sazrjelo vrijeme za daljnju ekspanziju jer smo u EU i imamo otvoreno tržište s preko 500 milijuna stanovnika. Golden Valley Croatia branding je smišljen tako da bude prepoznatljiv u cijelome svijetu, na toj maloj etiketi na nekom našem proizvodu promoviramo proizvođača, ime proizvoda i Hrvatsku. Tako ovaj branding može da obuhvati sve proizvode koji su proizvedeni u Hrvatskoj, ali smo se mi koncentrirali na ekološke proizvode, jer to je budućnost, kao i da sačuvamo čistu zemlju za drugu generaciju bez pesticida i da ih naviknemo da se od djetinjstva hrane s eko proizvodima.

Što bi to naši proizvodi morali imati da se mogu plasirati i biti u svijetu prepoznatljivi? Kako se naši proizvođači mogu u njega uključiti te dobiti oznaku Golden Valley?
Ništa posebno ne moraju da imaju već moraju da budu proizvedeni od ekološke sirovine za koju se predstavljaju, da podliježu visokoj kvaliteti, da su kontinuirano iste kvalitete, da imaju vrhunski dizajn i da su privlačni oku i okusu. Naravno, i da prođu našu kontrolu i dobiju suglasnost da kvaliteta tog proizvoda ispunjava zahtjeve Golden Valley Croatia branda.

Je li lako plasirati naše proizvode u hrvatskoj dijaspori? Tu je sigurno potrebna kvalitetna poslovna potpora i logistika?
Ništa nije lako, to se zove osjećajna prodaja, nastojati ćemo uključiti sve hrvatske institucije u potpori, kako veleposlanstva isto tako i gospodarsku komoru jer sam još 1992. imenovan za počasnog predstavnika HGK-a za Kraljevinu Dansku. Puno sam ovih godina radio na promociji Hrvatske pa se nadam da će i oni kroz svoje poslovnice u zemlji i drugdje isto tako promovirati Golden Valley Croatia. Poticati ćemo suradnju s lokalnim sredinama, tražiti za naše lokalne proizvođače modele potpora i od općina i županija, gradova i svih koji prepoznaju ovaj brand. Svi oni trebaju našim lokalnim proizvođačima ekološke hrane dati sve potpore koje su moguće kako financijski, ali isto tako i moralno, jer ovo je dobro za čitavu zajednicu. Da se otvore radna mjesta za bolju budućnost i blagostanje većeg broja ljudi.

Kako ćete našim proizvođačima osigurati promociju i edukaciju te razmjenu iskustava i unapređenje proizvodnje?
Danska je jedna od najnaprednijih zemalja u ekološkoj proizvodnji i potrošnji, kao i preradi poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji opreme i strojeva za pakovanje. Nastojati ćemo da prenesemo što vise tih iskustava i znanja u Hrvatsku, jer ovdje su uložena ogromna sredstva u eko proizvode te vjetrenjače, proizvodnju plina od gnojiva i ostaloga. Danas se u Danskoj svaki dan poslužuje oko 800 tisuća eko obroka po školama, bolnicama i drugim ustanovama i kantinama.

Predviđeno je da se od prodanog proizvoda ovog branda odvaja 1 kuna ili euro u poseban neprofitni fond uzajamne pomoći. O čemu je riječ, zašto će se koristiti ova sredstva?
To je modelska varijanta, simbolički sam htio ljude u lokalnim sredinama potaći da razmišljaju kooperativno. U praksi to ovisi od konkretne cijene svakog pojedinog proizvoda i formira se temeljem složenih investicijskih programa branda Golden Valley Croatia, pa nije samo tako jednostavno zaključiti kako će se od svakog proizvoda izdvajati jedna kuna ili euro. To zavisi od mnogo različitih  kapitalnih načela, kao i tržišnog uspjeha svakog pojedinog proizvoda. Ako vas nitko ne treba na tržištu, a tržišta su danas neumoljiva, onda za loš proizvod ne možete očekivati da može stvarati ovakav razvojni potencijal. Inače, ta sredstva smo namijenili za pokretanje novih pogona proizvodnje, edukacije poljoprivrednika i ostalih aktivnosti, a odluke će donositi naši dioničari unutar poslovnog sustava branda Golden Valley Croatia. Na razvoju ovog modela socijalnog poduzetništva intenzivno radimo, jer je to važan dio našeg projekta, ne vodimo se samo sa ciljem poduzetničke dobiti, već prvenstveno od naših partnera i investitora tražimo projekte ulaganja u lokalni razvoj, što već nekoliko godina i sam radim, a sada ovaj moj pionirski posao naši stručnjaci pretvaraju u lokalne razvojne projekte.

Kada očekujete da će ovaj projekt u cijelosti zaživjeti, u kojoj je fazi sada? A kada će udruga postati operativna, tko može postati njen član?
Projekt živi aktivno od početka ove godine, a udrugu smo uspjeli registrirati ove jeseni, jer se u Hrvatskoj opet iz tko zna kojih razloga usklađuju nekakvi zakoni kojima se regulira rad udruga, pa smo jako dugo čekali na samu registraciju. Imam iskustva kako to sve sporo ide po lokalnim sredinama, pa očekujemo da će nas i drugdje najviše kočiti taj „vječni birokratski aparat“ kojega ovdje u Danskoj nema. Mi dakle, imamo jednu veliku obvezu, prije nego li izađemo na dansko i druga europska tržišta stvoriti sve potrebne preduvjete da možemo efikasno poslovati na svim razinama našeg poslovnog sustava, a ne da zbog birokratske perspektive odlučivanja naš proizvod ne može do tržišta, a još je gore kada sami investitori čekaju da pokrenu svoja ulaganja. Nažalost, bilo je takvih iskustava mojih danskih prijatelja koji su ulagali u Hrvatsku. Kada u Danskoj nastane poslovni problem za poduzetnika svi se dignu na noge sa ciljem da u što kraćem roku pokrenu poslovni projekt. Dakle, mi smo i sada operativni, ali svaka godina koja je pred nama ima točno zacrtan plan i ciljeve koje trebamo ostvariti. Sada krećemo u pregovore s lokalnim proizvođačima i tamo gdje naši stručnjaci, a to su i danski i hrvatski menadžeri koje sam uključio u projekt, odluče da je više od 70% projektnih uvjeta moguće i ostvarivo, tamo ćemo prvo krenuti u razvoj projekta. Nije isto čekate li dvije-tri godine ili samo 15-30 dana na dobivanje građevinske dozvole. To se danas jako brzo i kvalitetno prepozna, jer mnogi niti ne razmišljaju da ih prošli investitori najbolje reklamiraju, a ako ste do sada odbili ili otjerali samo jednog investitora, onda znajte da se loš glas o vama brzo širi poduzetničkom zajednicom unutar gospodarskog sustava EU. Zato ćemo ići tamo gdje već postoji dobra poslovna klima i dobra praksa suradnje s poduzetnicima, posebno sa međunarodnim investitorima, jer smo i mi većim djelom našeg poslovnog koncepta međunarodni ulagači.

Stavili ste naglasak na proizvodnju hrane i pića, zanima vas i tržište ekoloških proizvođača, industrijska konoplja, turizam s naglaskom na ruralni turizam, uzgoj kokoši Hrvatica, koliko znam izvezli ste 11 tisuća boca vina branda Golden Valley… . Na što se želite posebno fokusirati i što mislite u budućnosti razvijati?
Mi se želimo fokusirati na proizvodnju eko proizvoda, svakako i ekoloških kokoši jer je tu veliko tržište. Nijedna religija ne zabranjuje upotrebu kokošjeg mesa, a svi proizvodi koji su kvalitetni i konkurentni mogu se plasirati na skandinavsko tržište. U razgovoru s mojim prijateljima i poslovnim partnerima sjetio sam se kako sam s mojom prababom kosio konoplju u Trenkovu i kako je tamo bila jedna kudeljara za preradu konoplje, i to odmah iza dvorca baruna Trenka, pa sam predložio da i mi to pokrenemo u mom rodnom kraju. Polako se razvija i ovaj projekt s konopljom, kojega pratim kao gorljivi zagovornik lokalnog razvoja i zagovaram već čitavih četvrt stoljeća, unatoč i brojnim lošim iskustvima. Znate najgore je kada dođete u rodni kraj i odmah svi misle kako nešto trebate. Osobno ni prije dvadeset i pet godina, a tako i danas nisam ništa trebao. U Danskoj sam već do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća stvorio dobru poduzetničku karijeru i ugled, imao tvrtku s oko 100 zaposlenih , sagradio brojne građevine; stvorio obitelj, a moji sinovi danas su uspješni i cijenjeni danski poslovni ljudi.
Kada sam devedesetih godina prošlog stoljeća došao bilo je ratno i poslijeratno vrijeme i nastojao sam maksimalno pomoći kroz konkretne projekte stvaranje hrvatske države. No, o tome će još biti vremena govoriti, jer s prijateljima iz Hrvatske sređujem moju bogatu arhivu i sada tek vidim koliko je kapitala i rada uloženo u te moje projekte. Unatoč nerazvijenoj poslovnoj infrastrukturi u poslijeratnom razvoju Hrvatske, određeni dio intelektualnog kapitala ostavio je trajnu vrijednost do  današnjih dana i upravo na tom intelektualnom kapitalu stvaramo i ovaj sadašnji brand ekoloških proizvoda. Samo za primjer, uzmite činjenicu kako od Zagreba do Copenhagena ima 1.470 kilometara, pa probajte zamisliti organizaciju distribucije roba na takvoj udaljenosti, gdje prolazite doslovce kroz čitavu EU, od jugoistoka prema krajnjem sjeveru. Naši sadašnji kontakti i komunikacija s brojnim poslovnim ljudima i mojim najbližim suradnicima u Hrvatskoj stvaraju velike troškove. U ovoj razvojnoj pripremnoj fazi ovi troškovi se bilježe u desecima tisuća eura, a još nije praktički niti jedan proizvod izašao na konkretna tržišta. Naš dosadašnji izvoz pripada eksperimentalnoj fazi razvoja ovog našeg projekta. Pa računajte kako je do Copenhagena tri puta dalje nego li na primjer do Munchena. A, recite mi, tko iz Slavonije sada posluje na tome tržištu i ondje plasira ekološke proizvode na jedan organiziran i kvalitetan način. Samostalno se teško bilo koji lokalni proizvođač može pojaviti na nacionalnom ili međunarodnom tržištu jer takvo poslovanje je izuzetno skupo, tehnološki i marketinški jako zahtjevno. Nije dobar posao ako ćemo od slavonskog, dalmatinskog, ličkog ili zagorskog seljaka uzeti za mali novac njegovu kvalitetnu ekološku sirovinu i onda to negdje u nekoj od članica EU pretvoriti u tamošnji lokalni proizvod. Toga danas ima jako puno, i to je problem na kojega je  menadžment branda Golden Valley Croatia tražio odgovor kroz čitavu 2015. godinu.

Vi ste prepoznali svoje prilike u poslu i životu, i danas imate energije za nove projekte. Što je recept? Je li uspjeh posao u životu ili je uspjeh u životu nešto drugo?
I konoplja ima priču, koja se veže na nastojanja nas iz hrvatske dijaspore da motiviramo naše poslovne partnere neka ulažu u Hrvatsku. Tako sam prije par godina pročitao mojim danskim i hrvatskim prijateljima pismo koje mi je 1992 g. uputio tadašnji premijer Danske sa željama za uspjeh mog projekta Golden Valley Coatia radi bolje suradnje kako na kulturnom, tako i na i gospodarskom planu između Hrvatske i Danske. I tada smo odlučili da se posije nekih 20 hektara u Hrvatskoj, tim potezom sam vratio proizvodnju konoplje u Zlatnu Dolinu. Već ove godine posijano je i pokošeno 320 hektara konoplje u danskom aranžmanu s hrvatskim kooperantima i sve financirano iz Danske. I to su značajna ulaganja i veliki kapital. Nastojimo da se što vise konoplje sije u Hrvatskoj jer je to biljka koja ima ogromne  perspektive. To je nova inovativna tehnologija i ne može ju se jednostrano promatrati iz perspektive razmišljanja prošloga stoljeća. Mi od znanstvene zajednice; a to su znanstvenici s različitih instituta, koji se bave i zdravljem i prehranom; učimo što se sve može proizvesti od konoplje u korist zdrave prehrane i zdravog življenja. U takovom pristupu vidite i dobar recept kako trebate uvijek imati pozitivan stav i pristup životu i poduzetništvu, da uvijek razmišljate i djelujete pozitivno i motivacijski, ali i da živite život zadovoljnog čovjeka. Morate znati živjeti i kada imate i kada nemate dobre uvjete za stvaranje i poduzetništvo, i naravno, ne treba nikada biti prepotentan u svojim nastojanjima, već uživati s onime što imate, a nastojati raditi za bolje sutra. I posebno, biti SKROMNI!

Opet ste se okrenuli Hrvatskoj, zašto? Što je to u Vama da se želite boriti za promociju Hrvatske i njenih proizvoda?
Mišljenja sam da svaka osoba, prema svojim mogućnostima, treba da se bori za svoju domovinu. Imam 76 godina i to je u meni da stvaram dok sam živ jer neću da čekam smrt ispred televizora. Zamislite što bi se dogodilo da sva iseljena Hrvatska, ciljano pridonese razvitku domovine. Plus plasiranje naših proizvoda dijaspori, to se zove OSJECAJNA KUPNJA i to je ogroman potencijal da se naši proizvodi plasiraju diljem globalnog tržišta.

Krenuli ste i u drugu fazu poslovnog razvoja branda. Osnovali ste strukovnu udrugu Bio kooperativa Hrvatska. Zašto i što je cilj udruge?
Jesmo, to je jedna od ključnih organizacija za razvoj našeg branda u narednih desetak godina, koliko planiramo da je potrebno vremena za razvoj ovako složenog poslovnog sustava. Cilj ove naše udruge je promoviranje Golden Valley Croatia i da radi na osposobljavanju raznih zadruga za proizvodnju eko proizvoda diljem Hrvatske. Obveza svih unutar našeg branda biti će usvajanje poslovnih znanja i vještina, jer ne radi se o zadruzi kao naslijeđenoj komunističkoj doktrini iskorištavanja seljaka; u kojemu zadruga služi državnoj birokraciji kao nekakva parafiskalna sisaljka za isisavanje gotovog novca od seljaka. To sam dobro osjetio kada sam bio dijete i kada su našim djedovima po hrvatskim selima praktički meli tavane, sve do zadnjeg zrna žita ili kukuruza. Mi smo stvorili našu strukovnu udrugu BIO KOOPERATIVA HRVATSKA na načelima danskog poduzetništva i u njen statut ugradili obvezu članova da se trajno educiraju i praktično usavršavaju na načelima i iskustvu danskog poduzetništva i danskog zadrugarstva. Osobno sam spreman svojim dugogodišnjim iskustvom i odličnim poslovnim vezama u danskom gospodarstvu stvoriti uvjete za transfer ovih znanja i iskustava iz Danske u Hrvatsku, ali naravno i obratno, sve inovativne programe i proizvodnje predstaviti danskom tržištu koje je doslovno željno kvalitetnih ekoloških proizvoda.

Moramo znati komunicirati!
U Copenhagenu, a mislim samo na uži dio grada, imate više od milijun potrošača, i to izuzetno zainteresiranih i svjesnih ekoloških potrošača. Kako bismo do njih došli moramo znati komunicirati, a svaki, pa i minimalni format ovakve komunikacije košta jako puno kapitala. Mi već nekoliko godina stvaramo naš digitalni poslovni sustav i u njega je uloženo više od 50.000 eura, to su informacije o Hrvatskoj i svim hrvatskim regijama na nekoliko jezika. Imamo i web stranice na danskom jeziku. Sve se to ne vidi, ali su sve to velika i značajna ulaganja. No, to je tek početak, ako se sve promatra iz perspektive poslovnog sustava branda Golden Valley Croatia. Vjerujem da u Hrvatskoj postoji potencijala za stvaranje većeg broja ovakvih kvalitetnih ekoloških brandova, a možda i brandova tradicijskih proizvoda, samo što mislim da toga nema u dovoljnim količinama, pa mi na tradicijske proizvode gledamo samo kao na pojedinačne robne marke, koje ćemo možda moći ugraditi u naš krovni brand.

Pokrenuli smo edukativno-kreativni projekt, namijenjen učenicima, pod nazivom, «Biti bolji-Be better», a u koji se do sada uključilo oko 28 škola i oko 4500 učenika iz Hrvatske. Jeste li voljni uključiti se u projekt, doći u jednu od škola i održati razgovor s učenicima?
Čestitam vam na toj inicijativi i tom projektu, jer učenici su budućnost Hrvatske. Mladi  trebaju što više učiti o digitalnim  tehnologijama, usvajati nova tehnološka iskustva i biti nositelji globalizacije i tolerancije među narodima svijeta, zalagati se za snošljivosti među religijama u svijetu. Ne zaboravimo kako danas u svijetu živi zajednica od 6,93 milijarde ljudi, pa je važno kakvu kulturu i navike stvaramo kao mali narod s oko 4,5 milijuna ljudi. Danci su u tome uspješni, budimo i mi. Nastojat ćemo i vaš projekt povezati sa danskim školstvom, neka djeca iz Danske surađuju sa vama ili nekom od vaših škola. Samo tako možemo graditi zdravo gospodarstvo i svi zajednički napredovati!

Izvor: poduzetnik.com.hr, Vladimir Mihajlović

 

0 Comment