Kod mene je pravi ekološki uzgoj crne slavonske svinje, tako kvalitetno meso nećete naći nigdje!

LAZE ĆOSINE- Dok neki tek razmišljaju da li se isplati upustiti u proizvodnu granu stočarstva i uzgajati crnu slavonsku svinju fajfericu u tom je poslu već gotovo tri godine Drago Despić iz Laza Ćosinih koji, slobodno se može reći ubire prve plodove tog rada. Gospodin Despić je kao gradski vijećnik u gradu Požegi jednim dijelom uključen i u politički život zajednice ali prioritet mu je stočarstvo, a posebice uzgoj „crnog zlata Slavonije“, crne slavonske svinje.

Drago Despić

-U 2013. godini počeo sam se baviti uzgojem crne slavonske svinje. Prvo sam kupio dvije suprasne nazimnice, tamo negdje u travnju mjesecu. Prva se oprasila odmah u svibnju, osam prasaca, a druga se oprasila u šestom mjesecu, isto osam komada. Tako sam krenuo s tim poslom – počeo je svoju priču Drago Despić koji je nastavio kako je ostavljao ženske prasce jer se već tada planirao ozbiljnije baviti uzgojem crne slavonske svinje.

Ozbiljno je, još 2013. godine gospodin Despić planirao razvijati biznis s crnom slavonskom svinjom pa je, slobodno se može reći išao i korak unaprijed. Uzgojio je jednog nerasta, testirao ga i kako nam je ispričao dobro ga unovčio kojim je financijskim sredstvima povećao broj svinja koje je nastavio uzgajati.

-Ostavio sam i jednog nerasta koji je bio testiran kojeg sam kasnije prodao i dobio gotovo tri tisuće kuna za njega. To me je i potpomoglo da proširim uzgoj crne slavonske svinje. Početak je najteži, pa sam malo po malo širio uzgoj. Bila je dobra i 2014. godina al ova je za mene najbolja – dodaje Despić i nastavlja kako trenutno ima deset krmača, jednog nerasta i osam mladih nazimnica. Za sva grla svinja imam potrebne papire što je sve i prijavljeno kod nadležne Agencije. Nazimnice su već sve zauzete i prodane, a prije kraćeg sam vremena prodao deset nazimnica. Ljudi prepoznaju kvalitetu u crnoj slavonskoj svinji pa zato i dolaze kupovati te svinje. Da imam više svinja sve bih mogao prodati, ljudi me zovu iz Križevaca, Ivanić Grada, Kutine, Slavonskog Broda i drugih gradova.

Kupci koji su kod Despića kupovali svinje ponovno dolaze što je potvrda da su kupci zadovoljni i da je meso kvalitetno.

-Što se tiče malih prasaca njih imam 60 komada. Već ih je više od pola zauzeto koji će biti kupljeni za Božić. Znam da će biti veći interes ali neću imati dovoljno prasaca za taj blagdan. Njihova će težina biti pred Božić od 25 do 30 kilograma što je idealna težina. Cijena je gotovo uvijek ista, kreće se oko 20 kuna po kili žive vage – ističe Despić.

Za kupnju crne slavonske svinje bile su određene poticajne mogućnosti preko preko države, Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 650 kuna po krmači i nerastu, a ovih je dana raspisala natječaj za poticaj i Požeško-slavonska županija.

-Velika mi je želja ići u proširenje proizvodnje ali mi za trebaju poticaji. Imam sve preduvjete, svoje ograđeno zemljište i hranu ali bez poticaja teško da bi sve to bilo isplativo. Planiram se javiti i na natječaj koji je raspisala Požeško-slavonska županija ali koliko sam shvatio ti će se poticaji davati početnicima, „novopečenima“, koji se imaju namjeru tek početi baviti uzgojem iako oni nemaju nikakve uvjete i preduvjete za to. Ako tako bude time neću baš biti zadovoljan. Pa ne bi se smjelo nas, koji već to radimo, stavljati u drugi plan. Mi koji znamo kako i što treba raditi i koji smo ulagali svoje novce, koji smo se trudili i mučili nas bi trebalo pratiti u proizvodnji jer evo ja imam stvarno jako puno zemlje koja je ograđena, a imam zemlje koju mogu još ograditi kako bi mogao držati još veći broj crne slavonske svinje. Ma trebate znati i to da ja već imam svoje stalne kupce za koje nemam uvijek mogućnost da im isporučim onoliko svinja koliko ih traže – dodaje Drago Despić.

Inače prostor kod Despića u kojem se sada nalaze crne slavonske svinje ograđen je i to cca četiri hektara. Na tom prostoru svinje po cijeli dan obitavaju. Ako bi ostvario dodatne poticaje ima još zemlje koju bi mogao ograditi koja je idealna za uzgoj. Drago Despić vodi računa o svakoj svinji s kojom provodi po cijele dane, čuva ih, hrani, prati njihov rast jer se jedino na takav način može uspjeti u tom poslu.

-Kad dođe vrijeme da se krmača treba prasit to već vidim na njoj i onda ju smjestim u svinjac ali to su takve svinje da se mogu i same oprasiti i da ne bude ništa niti njoj niti prascima. Krmače kod mene oprase od 8 do 11 prasaca, a mogu se oprasiti dva puta godišnje a jednom sam imao jednu krmaču koja se tri puta u jednoj godini oprasila – ističe Despić naglašavajući kako o kvaliteti mesa crne slavonske svinje ne treba niti pričati, takve kvalitete nema nigdje.

-Kod mene je, slobodno mogu reći, eko uzgoj. Kvaliteta mesa bi bila još bolja da svinje smiju ići u šumu, ali još uvijek to zakon ne dozvoljava, a jako je dobro poznato da su svinje u prijašnjim vremenima obitavele u šumi o čemu je čak i ispjevana pjesma „Kad su stari svinje žirovali…“. Pojedinci ne daju da idem sa svinjama u šumu. Dobio sam ja odobrenja od ministarstva ali to još trebaju regulirati Hrvatske šume za što se nadam da će se to brzo riješiti. Ja sam dobio od pomoćnika ministra Križaja da je dozvoljeno žirovanje crne slavonske u šumi ali to doslovce pojedinci nikako ne dozvoljavaju jer se boje da ne bi nešto vidio u šumi što rade, a vjerujete da se svašta radi – kroz ogorčenje nam priča Despić i pokazuje nam kako su kod njega svinje među voćkama te se vidi da nikakvu one štetu ne nanose dok, kako kaže lovci ili bolje reći krivolovci ne dozvoljavaju da ide sa svinjama u šumu pod izgovorom da one nanose štetu te tvrdi da oni pričaju gluposti.

Veterinar kod crnih slavonskih svinja ne treba ništa raditi, one su zdrave i gotovo otporne na sve. Te svinje mogu noćiti i pod vedrim nebom ali kod Despića je dobro što ima mogućnost i prostor u toru gdje one prenoće i odmah ujutro idu u prirodu.

-Crnoj slavonskoj svinji nije mjesto da po cijele dane bude u svinjcu, one moraju biti u prirodi jer tek onda one ne mogu biti masne, a ako su one zatvorene i ne idu van to onda nije ona kvaliteta mesa koja bi trebala biti. To je velika razlika u kvaliteti mesa – zaključio je Despić.

0 Comment

Send a Comment