Jedinstvena zbirka vremena na požeškoj sceni

Požeški pučki kalendar 2016. - CopyPOŽEGA – Uskoro, točnije sredinom prosinca, iz tiska izlazi novi broj Požeškog pučkog kalendara za 2016.godinu, koji predstavlja jedinu pisanu kronologiju u tvrdim koricama na požeškoj kulturnoj, političkoj i gospodarskoj sceni. To je zbirka mnogih događaja i tema sabrane po principu – sve je bitno što je zanimljivo, a namijenjena je svima ljudima. Snaga ovoga kalendara je baš u tome što objavljuje teme širokoga spektra, te svatko može pronaći nešto za sebe.

Međutim, prava vrijednost Požeškog kalendara nalazi se u kontinuitetu izlaženja, a to je 1993. godina, te što pregledom kolekcije kalendara možemo vidjeti događanja u prošlosti kao u vremeplovu. Tako predmeti naslova koji tada nisu bili ‘bitni’ mogu postati bitni, a tada izuzetno važne teme mogu postati važne kao lanjski snijeg.

A, sve zaslugom samo jednog čovjeka i njegovih prijatelja. Da nema njega ne bi bilo ni Požeškog pučkog kalendara i što bismo tada imali? Prohujalo vrijeme bez rečenica i fotografija, tj. činjenica. Zato je bitno objektivno vrednovati, pomagati i cijeniti nekoga tko je toliko istrajan. Zadužio je sve kojima je stalo do kulturne požeške tradicije.

Kakve će nove teme osvanuti u Požeškom pučkom kalendaru? Sigurno je da će ih biti mnogo, a iznenađenje je ključno za interes…

Pripremljeno je obilje priloga počevši od aktualnosti iz Požeško-slavonske županije, te njenih gradova i općina, zatim tekstovi o brojnim jubilejima iz naše prošlosti, prisjećanja na nekadašnji život i običaje ljudi požeškog kraja, nadalje zanimljivosti iz povijesti o kojima piše najveći broj suradnika, kao i savjeti za svako domaćinstvo.

Posebnu pozornost čitatelja zasigurno će  plijeniti tekstovi Nikole Rašića Rotterdamskog o istraživanju lokacije nekadašnjeg rimskog grada u Požeškoj kotlini Inceruma, zatim Ljubiše Aleksića o njemu nezaobilaznoj temi lokaliteta Rudina, kao i o Panonskom moru, prilozi o znamentim ljudima ovoga kraja o čemu pišu članovi požeškog Povijesnog društva Goran Đurđević i Vinko Tadić, te kulturne djelatnice Gradskog muzeja, kao i brojni drugi sadržaji.

Bez sumnje da su među sličnima još i prilozi mr. Juraja Zelića o najznačajnijem kompleksu pitomog kestena u Slavoniji(nalazi se kod Orljavca), zatim dr. Dinka Zime o medonosnim invazivnim biljkama Požeške kotline, Ivice Tomića o ljekovitosti, ali i otrovnosti bršljana i drugi.

0 Comment

Send a Comment