Požega.eu
Switch
Prijava
Pretraži Požega.eu
oglas
Oglas

Izaslanstvo Županijskog odbora HDZ-a položilo vijenac kod biste prvog predsjednika stranke dr. Franje Tuđmana

10.12.2021. u 11:09
TEKST: D.K.

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | Izaslanstvo Županijskog odbora HDZ-a položilo vijenac kod biste prvog predsjednika stranke dr. Franje Tuđmana
Oglas
Oglas
Oglas

10.12.2021. u 11:09
TEKST: D.K.

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED



Povodom obilježavanja 22. obljetnice smrti utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice dr. Franje Tuđmana izaslanstvo požeško-slavonskog HDZ-a predvođeno predsjednicom Antonijom Jozić položilo je vijence i zapalilo svijeće kod njegove biste ispred zgrade Veleučilišta u Požegi.

Prigoda je o obilježavanju obljetnice smrti prisjetiti se svih djela dr. Franje Tuđmana i njegove uloge u stvaranju i obrani hrvatske države.



Poslušajte izjavu županice Jozić o obilježavanju obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana Podsjetimo, dr. Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja u zagorskom mjestu Veliko Trgovišće, a njegov otac je bio istaknut član Hrvatske seljačke stranke i jedan od glavnih pokretača otpora u Hrvatskom Zagorju, te član ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Imao je još dvojicu braće, Ivicu i Stjepana. Brat Stjepan poginuo je kao pripadnik antifašističkog pokreta 1943. godine, a oca i pomajku Olgu u proljeće 1946. likvidirala je tajna jugoslavenska policija zbog kritika upućenih komunističkoj vlasti. Osnovnu školu je pohađao u rodnom mjestu, a srednju školu i trgovačku akademiju u Zagrebu, gdje je sudjelovao u nacionalnom demokratskom pokretu zbog čega je 1940. godine dva puta bio uhićen.

Sudionik je narodnooslobodilačke borbe, te je nakon rata radio u Institutu za povijest. Zbog kritika ondašnje vlasti isključen je iz službenih institucija, te znanstveno djeluje na pitanjima hrvatske povijesti i zbilje. Tijekom Hrvatskog proljeća uhićen je 1972. godine i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora i zabranu javnog nastupanja u trajanju od dvije godine. Kazna mu je 1973. smanjena na devet mjeseci na intervenciju Miroslava Krleže.

Temeljeći svoju politiku na svim progresivnim, naprednim tradicijama suvremene hrvatske povijesti i suvremene hrvatske politike, usprkos preprekama i teškoćama unutar Jugoslavije i usprkos nesklonoj međunarodnoj zajednici, hrvatski narod vodi prema ostvarenju svojih tisućljetnih snova – stvaranju samostalne, demokratske, moderne, europske Republike Hrvatske.

Godine 1987. svoje dugogodišnje ideje o nacionalnom pomirenju i jedinstvu hrvatskog naroda te stvaranju hrvatskog nacionalnog demokratskog pokreta počinje širiti i poticati i među hrvatskim iseljenicima. Okupljajući istomišljenike osmišljava politički program usmjeren ka stvaranju hrvatske države. Čim je 1989. godine u Jugoslaviji dopušten pluralizam iznio je  Prednacrt programskih osnova Hrvatske demokratske zajednice, a zatim se 17. lipnja održava osnivačka skupština HDZ-a na kojoj je izabran za predsjednika.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine i pobjede Hrvatske demokratske zajednice u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske. U samostalnoj RH još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, i to 1992. i 1997. godine. Godine državništva obilježene su agresijom na RH, međunarodnim priznanjem države, domovinskim ratom i poratnim razdobljem mirne reintegracije i aktivnosti usmjerenih učvršćivanju njenog međunarodnog položaja.

Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’). Sudjelovao je u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini te bio supotpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1998. završila je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u državni sustav, čime su ostvarene njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju RH.

Umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu i pokopan 13. prosinca na zagrebačkom groblju Mirogoj.



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Oglas
Oglas

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Switch