Euharistijskim slavljem proslavljen Dan bolesnika u požeškoj bolnici

Autor: Biskupija PZ

Na spomendan Gospe Lurdske i 28. Svjetski dan bolesnika, 11. veljače požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je Županijsku opću bolnicu u Požegi te je u bolničkoj kapeli predvodio euharistijsko slavlje za bolesnike i bolničko osoblje. Pozdravivši ravnatelja Bolnice sa suradnicima, liječnike, medicinske sestre i tehničare te sve druge sudionike slavlja, biskup je članovima Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestra i tehničara u Požeškoj biskupiji čestitao blagdan Gospe Lurdske, njihove zaštitnice. S osobitim poštovanjem pozdravio je nazočne bolesnike, podsjetivši ih da danas slavimo Svjetski dan bolesnika i da je za tu prigodu papa Franjo uputio Poruku pod naslovom «Dođite k meni svi vi izmoreni i opterećeni i ja ću vas okrijepiti». Rekao je da nam Papa želi pogled usmjeriti na osobu bolesnika, koja je više nego bolest od koje trpi, te da se zajedno s nazočnima želi spomenuti bolesnih, pridružujući ih Isusovoj žrtvi ljubavi koju slavimo u svetoj misi. Pozvao ih je da se na početku misnog slavlja pokajanjem otvore Božjem milosrđu te ih ono izliječi od okova sebičnosti i drugog zla.

U homiliji biskup je zapitao sudionike slavlja jesu li primijetili da nam u osobnim i obiteljskim životima kao i na društvenoj razini u Hrvatskoj neprestano nešto treba. Štogod mi učinili, nismo ostvarili ono što nam treba, jer je čovjek biće pozvano na neizmjerno, biti sudionikom božanskog života. No, rekao je, kad se u bolnici zapitamo što nam treba, svi ćemo se složiti da je to zdravlje. Podsjetio je kako zdravlje najopćenitije definiramo kao pravo stanje ljudskog organizma, to jest ono stanje u kojem možemo redovito i normalno funkcionirati po zakonitostima koje nismo smislili, nego smo ih takvima zatekli i u njih uključeni. Biskup je ustvrdio kako s obzirom na ljudsko zdravlje i na način kad se i kako ono postiže postoje nemale nedoumice. Kazao je da se liječnici sa svoje stručne razine trude steći što je moguće više znanja o čovjekovu organizmu i o načinima kako mu pomoći da on što bolje funkcionira. Međutim, bolest ne pogađa čovjeka samo tjelesno, nego ga kao osobu zahvaća i na duhovnoj razini. Čovjekova osoba je duhovni podatak koji se ne može izvagati vagom i izmjeriti metrom, ona je činjenica naše onostranosti te uvijek bježi iz mogućnosti da je stavimo u neke okvire, ustvrdio je biskup. Stoga dok liječnici prilaze čovjekovu bolesnom organizmu trebaju uvijek imati pred očima njegovu jedinstvenu i neponovljivu osobu, poštivati njezinu transcendentnu određenost.

Govor o zdravlju i ophođenja s bolesnikom kao s osobom biskup je povezao s naviještenom Božjom riječju. Kad Isus u evanđeoskom ulomku slavi nebeskog Oca što je svoj božanski naum sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima, on polazi od konkretnog stanja u kojem su onodobni pismoznanci Božju riječ tumačili na intelektualistički i legalistički način, namećući ljudima mnoštvo zakonskih propisa, preteških za obdržavanje, i koji nisu bili svjesni da Bog svoju riječ ponajprije upućuje ljudskom srcu, a tek onda njegovu umu. Isus Krist je istinska Očeva objava ljudima. On, za razliku od rabina svoga vremena, nije učitelj koji ljude uči propisima i zakonima, nego im iskazuje milosrđe, dobrotu i ljubav, unosi u njihova srca mir. On poziva da učimo od njega, ne zato što on puno toga zna, nego zato što je njegovo srce blago i ponizno, te je stoga njegov jaram sladak a breme lako, i zato što nas želi uključiti u dimenzije svoga božanskog života, naglasio je biskup. Potaknuo je liječnike i drugo medicinsko osoblje da u liječenju bolesnika, napose onih u terminalnoj fazi, kad više ne pomaže stručno znanje kojim raspolažu, budu s njima toplinom svoga srca, liječe svojom ljudskom blizinom.

Biskup je potom naveo riječi koje papa Franjo u svojoj Poruci za Dan bolesnika ohrabruje bolesnike: «Draga braćo i sestre koji ste bolesni. Vaša vas bolest na poseban način svrstava među one koji, “izmoreni i opterećeni”, privlače Isusov pogled i srce. Odatle dopire svjetlo koje će rasvijetliti trenutke tame, odatle dolazi nada koja će ublažiti nevolju koja vas je snašla. On vas poziva da dođete k Njemu: „Dođite“. U Njemu ćete naći snagu da se nosite s brigama i pitanjima koje vas salijeću u toj “mračnoj noći” tijela i duše. Krist nam nije dao recepte, nego nas svojom patnjom, smrću i uskrsnućem oslobađa od jarma zla.« Zatim Papa upućuje riječi poticaja bolničkom osoblju: «Dragi zdravstveni djelatnici. Svaki dijagnostički, preventivni, terapijski, istraživački zahvat, sva njega i rehabilitacija uvijek su u službi bolesne osobe pri čemu imenica “osoba” ima prednost pred pridjevom “bolesna”. U svome radu, stoga, uvijek promičite dostojanstvo i život svake osobe i odbacujte svaki oblik eutanazije, potpomognutog samoubojstva ili zatiranja života, pa i kada je posrijedi terminalna bolest». Biskup je ustvrdio da navedene papine riječi zavrjeđuju našu pozornost, jer one nisu samo vjerska, nego univerzalna, općeljudska, civilizacijska i humanizacijska poruka, važna za čovječanstvo u cjelini.
Podsjetio je sudionike slavlja da se Svjetski dan bolesnika slavi na blagdan Gospe Lurdske iz razloga što se od Marijinih ukazanja 1858. godine sve do danas u Lurdu okupljaju brojni bolesnici. Ustvrdio je kako oni svojim hodočašćima u to mjesto na svoj način obznanjuju svijetu istinu o čovjeku kao ranjenom biću, ne samo bolešću tijela, nego i bolešću duha koja se zove grijeh. Ali još više od toga, oni svjedoče istinu o Bogu koji čovjeka ne prepušta samom sebi u stanju njegove tjelesne ranjenosti, a napose ranjenosti grijehom i zlom, već ga liječi svojim milosrđem i ljubavlju. Zamolio je Blaženu Djevicu Mariju neka svojim zagovorom pomogne da onaj val duhovnog i tjelesnog ozdravljenja koji je pokrenula u Lurdu dopre i do nas, te da bude više cjelovitog ljudskog zdravlja u ovoj i u drugim našim bolnicama, i izvan njih.

Na svršetku misnog slavlja biskup je zahvalio svim djelatnicima Opće županijske bolnice na čelu s ravnateljem Željkom Glavićem za sve što nastoje činiti, služeći ljudima u njihovim teškim stanjima bolesti i pristupajući im kao jedinstvenim i neponovljivim osobama. Zahvalio je bolničkom dušobrižniku Dragoslavu Koziću za redovito pohađanje Bolnice i duhovno služenje bolesnicima. Članicama pak Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji zahvalio je za njihovo vjerničko svjedočenje na različitim razinama, napose pjesmom, kojom pomažu da u ovoj Bolnici bude snažnija Božja prisutnost. Obećao je bolesnicima da će večeras u Katedrali na proslavi Gospe Lurdske s vjernicima Grada, na poseban način moliti za njih te je na njih i na sve sudionike slavlje zazvao Božji blagoslov.

Više iz kategorije

kdslots777 luxury333 batman138 rajacuan max77 fit188 ajaib88 megahoki88 warung168 emas168 7winbet mantul138 koko138 brobet77 gaco88 vegashoki88 bonus138 rupiah138 gila138 abcslot monsterbola garuda999 sikat88