DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI Novinarka Nada Prkačin održala predavanje „Pleternica 1941.-1945.-dokumenti“

U sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u Požegi, požeški Ogranak je u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici organizirao predavanje pod nazivom „Pleternica 1941.- 1945.-dokumenti“. Predavanje je održala televizijska novinarka Nada Prkačin, poznata ratna izvjestiteljica, scenaristica i autorica brojnih dokumentarnih filmova. Pozdravljajući nazočne branitelje i goste iz Požege, Kutjeva, Ruševa, Slavonskog Broda i Đakova, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je istaknuo kako je hrvatska povijest vrlo intrigantna i zanimljiva, ali još uvijek neistražena.

-Nadi želimo puno uspjeha u proučavanju povijesti ovoga kraja i puno strpljenja jer je potrebno kopati po arhivima i tražiti zanimljive dokumente, pogotovo za mlade ljude-kazao je ravnatelj te je napomenuo kako je ova novinarka autorica triju knjiga o Domovinskom ratu, a do rujna 2016. snimila je čak 22 dokumentarna filma. Televizijski gledatelji je pamte po prilozima u TV kalendaru Hrvatske radiotelevizije. U ime Grada Pleternice i gradonačelnice, prigodnim pozdravnim riječima obratio se Tomislav Ećimović izražavajući posebno zadovoljstvo svojom prisutnošću na predavanju. Autorica Nada Prkačin je napomenula kako je predavanje o Pleternici jedno u nizu, a svako se fokusira na mjesto u kojem se održava. 

-U Pleternici sam namjerno stavila naglasak na izbjeglice i njihov smještaj jer je o njima ostalo najviše dokumenata, a na ovom području nisu se trebali baviti s nekim drugim problemima koji su postojali u drugim općinama u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Ono što povezuje sve u vezi sa smještajem izbjeglica jest činjenica da ih je bilo puno, a da su u početku dolazili iz Bosne i Hercegovine, od 1941., u vrijeme proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, do 1943. godine. Poslije toga ima sve više domaćih izbjeglica zbog napada partizana, a ljudi se povlače iz svojih sela-pojašnjava predavačica. Dodaje kako je u istočnoj Hercegovini, na području Stolca, svaka kuća bila spaljena, a zahvaljujući dobroti Pleterničana, neki iz toga kraja uspjeli su ovdje ostati i nakon 1945. godine. Nova komunistička vlast smatrala je da su te izbjeglice članovi obitelji ustaških koljača, a zna se da su velikim dijelom mladići iz tih hercegovačkih obitelji bili u tadašnjoj Hrvatskoj vojsci. -Zanimljivo je za pleternički kraj da je bilo zanemarivo malo pravoslavnog stanovništva, tek oko dvije stotine po pojedinim selima. Partizani su prvo išli po tim selima i vrbovali stanovnike pravoslavne vjere, huškajući jedne protiv drugih te su imali informacije za svaku obitelj. Dokumentaciju sam koristila iz Arhiva u Požegi, a sama Pleternica ima manje dokumenata nego Ruševo, Stražeman, Kutjevo. To se objašnjava time da u Pleternici nije bilo takvih problema kao na području nekih drugih općina. Osim toga, dokumenti su ispisivani rukom je nije bilo pisaćih strojeva koji su tada uništavani. Zahvaljujući kotarskom predstojniku Kristi Bunčiću, dokumentacija je ipak sačuvana u Požegi-kazala je, među ostalim, Nada Prkačin. Izrazila je želju da o svemu tome napiše knjigu u roku godinu dana, koja bi imala dva dijela. Tema bi obuhvatila izbjeglice u ondašnjem Kotaru Slavonska Požega, a bila bi prikazana brojna dokumentacija.

Dopredsjednica požeškog Ogranka Matice hrvatske Ljiljana Marić je u pozdravnoj riječi istaknula da Nada Prkačin u okviru svoga doktorskog studija istražuje arhivsku građu u vremenu Drugoga svjetskog rata, koja se tiče našega kraja. -Do sada smo organizirali već četvrto predavanje na ovu temu. Vi ovdje nazočni prvi put ste mogli vidjeti i čuti ono što nigdje niste mogli pročitati i naći. Na neki način ovo su ekskluzivne činjenice. Hvala Nadi, Gradu Pleternici, Hrvatskoj knjižnici i čitaonici i njenom ravnatelju Franji Novaku što su nam omogućili ovakvu vrstu predavanja- naglasila je Ljiljana Marić.

Sudionici predavanja postavljali su predavačici pitanja, iznoseći primjedbe i informacije o događajima u nekim selima pleterničkog kraja, o kojima se dosad prešućivalo. U glazbenom dijelu programa nadahnut nastup na gitari s prigodnim pjesmama, uz tumačenje pojedinih povijesnih činjenica, imao je Vladimir Štibrić.