U Zlatnom lugu održana radionica „Suživot s dabrom“

U sklopu projekta LIFE BEAVER, u restoranu „Zlatni lug“ u Donjim Emovcima održana je radionica pod nazivom  „Suživot s dabrom“. Organizatori su bili Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije. Cilj radionice bio je podijeliti razmišljanja o utjecaju dabra na vodene ekosustave, prvenstveno sa ciljnim skupinama koje najviše dolaze u dodir s ovom vrstom: poljoprivrednicima, šumarima, vlasnicima zemljišta, ribičima, lovcima i drugima. Važno je bilo prikupiti informacijei razmišljanja dionika koji dolaze u izravan dodir s dabrovima kako bi se stvorila što kvalitetnija osnova za prilagođavanje poljoprivredne politike, rada vodoprivrede i općenito upravljanja okolišem. Cilj je bio da se raspravi o nekim od najbitnijih pitanja o dabru, te njegovim pozitivnim i negativnim utjecajima na stanište u kojem obitava. Na radionici su izneseni prijedlozi i smjernice za pronalazak najboljeg načina održivog suživota s ovim najvećim glodavcem sjeverne polutke, a iznesene su  i smjernice za zaštitu dabra i njegovog staništa te smjernice za gospodarenje dabrom.

U ime domaćina, prigodnim pozdravnim riječima sudionicima skupa obratio se dr. sc. Ivica Samardžić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim županijskim područjem. On je istaknuo kako je problem dabra u Hrvatskoj došao do kritične točke.-Pravi nam probleme i štete i naravno da imamo izazov nositi se s time. Sva vaša iskustva su dobrodošla, a imat ćemo danas  prilike iznijeti svoja mišljenja i prijedloge, što može pridonijeti budućim aktivnostima u rješavanju problema-kazao je ravnatelj te je svim sudionicima radionice zahvalio na dolasku.

Projekt je predstavio prof. dr. sc. Marijan Grubešić, redoviti profesor u trajnom izboru s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Predavanja su održali Marko Boljfetić, mag .ing. silv. („Predstavljanje dabra kao vrste“), prof. dr. sc. Marijan Grubešić („Dabar u Hrvatskoj-od naseljavanja do danas“), doc. dr. sc. Marko Vucelja („Utjecaj dabra na stanište-pozitivni i negativni efekti obitavanja dabra“), dipl. ing. šum. Marko Augustinović( „Praćenje dabra“) i dr. sc. Marija Kovačević ( „Zaštita i praćenje dabra u Požeško-slavonskoj županiji“). Ona je naglasila da se na temelju novijih istraživanja dabar pojavljuje u svim županijskim vodotocima (Orljava, Londža, Pakra, Ilova i dr.), a velik je broj njegovih  nastambi (Grabarje, Brzaja i drugdje). Stoga su važne dojave šumara, lovaca i drugih osoba koje provode vrijeme na terenu. Dr. sc. Ivica Samardžić je napomenuo da se dabar na području Požeško-slavonske županije pojavljuje prije dvadesetak godina, a prvi put je zabilježen 2010. godine. -Nema prirodnih neprijatelja, a najveći mu je opasnost čovjek. Ušao je u vodotokove i kanale, gradi brane, ljudima pravi štete na usjevima i drugdje, brzo se razmnožava, a njegova populacija je došla do kritične točke. Stoga će se morati načiniti program gospodarenja s dabrom i povući neki potezi u rješavanju toga problema-kazao je dr.sc. Samardžić.   

Tijekom predavanja istaknuto je kako je dabar je u Hrvatskoj nestao krajem 19. stoljeća, a ponovnim naseljavanjem u Posavinu i Podravinu, prije 26 godina, vrsta je vraćena u okoliš. Ispuštanjem 85 jedinki stvorena je inicijalna populacija koja se uspješno prilagodila, razmnožila i proširila. Naglašeno je kako je to najveći europski glodavac, a njegov život povezan je s kopnenim vodama i vlažnim staništima. On svojim aktivnostima na izgradnji nastambi i rušenju stabala u nekim slučajevima pridonosi biološkoj raznolikosti područja te pruža povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama. U nekim slučajevima te aktivnosti imaju neželjene štetne posljedice, a to se odnosi na štete koje čini na poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama, na cestama ili izgradnjom brana koje uzrokuju i poplave. U svrhu smanjenja šteta i edukacije šire javnosti, pokrenut je navedeni projekt u koji su uključena i dva hrvatska partnera: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Muzej Ivanić-Grada..

Poslije predavanja nastavljeno je s grupnim radom u kojem su dionici raspravljali o trima temama: Zaštita dabra i staništa, Zaštita od dabra i Smjernice za gospodarenje s dabrom (Suživot s dabrom). Na radionicu su  pozvane pravne i fizičke osobe koje imaju neko izravno iskustvo s dabrom na terenu. Sudionici radionice bili su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma (Uprava šuma Podružnica Požega), Hrvatskih voda, lovačkih udruga i drugih ciljnih skupina.