
U POŽEGI ROĐEN NA DANAŠNJI DAN: Književnik, prevoditelj i novinar Ivan Mesner
U Požegi je 1. ožujka 1898., prije 126 godina, rođen književnik i novinar Ivan Mesner. U rodnom gradu završava osnovnu školu i četiri razreda gimnazije. U Zagrebu upisuje Učiteljsku školu koju ne završava jer se posvećuje novinarstvu i književnosti, a u zagrebačkom dnevniku …
U Požegi je 1. ožujka 1898., prije 126 godina, rođen književnik i novinar Ivan Mesner. U rodnom gradu završava osnovnu školu i četiri razreda gimnazije. U Zagrebu upisuje Učiteljsku školu koju ne završava jer se posvećuje novinarstvu i književnosti, a u zagrebačkom dnevniku «Novosti» radi kao novinar. Bavi se i prevođenjem Baudelairea s francuskog.Socijalno osjetljiv i blizak socijalnim problemima, u Požegu se vraća kao napredan mlad čovjek, prihvaćajući ideje lenjinizma. U tadašnjem «Glasniku županije požeške“ piše članke braneći siromašne slojeve društva i radnike, a u ovom tjedniku objavljena je i njegova novela «Franjka»(1915). Napisao je nekoliko godina kasnije polemički članak Otvoreno pismo poklonicima boga “Procenta” (1918).
Mesner je napisao i dva kraća romana: «Novovjeki dječak» (Zagreb 1917) i «Zločinstvo» (Požega 1919). Premda su to početnička djela ekspresionističke lirske proze, pružaju sugestivnu sliku vlastitog društvenog života i trzaja prerano dozrelog i pomalo čudnog dječaka preosjetljive prirode. On u liku Optujskog, glavnog lica prvoga romana, optužuje licemjerno malograđansko društvo svoje okoline, prezirući poslijeratne bogataše onoga vremena i skorojeviće na vlasti. U požeškoj tiskari Aleksandra Tajkova tiska svoj drugi roman “Zločinstvo“. Njegovi romani oslonjeni su na jankopolićkamovsku osnovu.
Prije Mesnerove smrti posjetio ga je Miroslav Krleža, koji je 1919. boravio u Požegi, te zabilježio u svom dnevniku: «Umire. Pjesnik. Od sušice. Posjetio sam dječaka na samrti.» Zanimljivo je da je bolesnička soba i začađena slika Bogorodice iznad književnikove postelje potaknula Krležu da napiše ❞Ponoćnu simfoniju❞, poznatiju kao ❞Crna bogorodica“. O djelu ovog prerano preminulog požeškog književnika s početka 20. stoljećanajcjelovitije se na književnokritički način osvrnuo Ilija Jakovljević (1899–1948). O njemu su pisali Dubravko Jelčić, Miroslav Krleža, Šime Vučetić i Miroslav Vaupotić te Branimir Donat.
Treba napomenuti da je 2009. godine, u nakladi zagrebačke izdavačke kuće „Dora Krupićeva“, sunakladi Grada Požege i Umjetničke akademije Osijek, tiskana knjiga sa sabranim književnim djelima Ivana Mesnera. U njoj su romani ❞Novovjeki dječak❞ i ❞Zločinstvo❞, njegove pripovijetke, eseji te uglavnom neobjavljena korespondencija. U pogovoru knjizi Branimir Donat piše o požeškom književniku „o kojem se do tada skromno znalo i pisalo“. Knjiga sadrži i vrijedne fotografije iz obiteljskog albuma, književnikove osobne dokumente i njegov životopis.
Ivan Mesner umro je u Požegi 3. studenog 1919. od tuberkuloze u 21. godini, a iza sebe je ostavio vizionarske stranice proznih tekstova, kao svjedočanstva svoga vremena. Iznimno kratak život i mali opus pridonijeli su tome da ga se u hrvatskoj, pa čak i slavonskoj književnosti gotovo zaboravi. Jedna požeška ulica dobila je po njemu ime.




Komentari
Učitavanje komentara…


.webp)