Stižu stroga pravila i više kazne za prometne prekršaje, MUP će poduzeti i tri dodatne mjere

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa ima ambiciozan cilj. Do kraja 2030. na hrvatskim cestama trebalo bi biti 50 posto manje smrtno i teško stradalih osoba u odnosu na 2019. To znači da do kraja ovog desetljeća na hrvatskim cestama ne bi smjelo biti više od 148 smrtno stradalih osoba, 139 prometnih nesreća s poginulima te 1106 teško tjelesno ozlijeđenih, naveo je Josip Mataija , voditelj Službe prometne policije iz Ravnateljstva policije, na konferenciji Vision Zero u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Gdje smo sada? Lani je, otkriva Mataija, zabilježeno gotovo 36 tisuća prometnih nesreća na domaćim cestama u kojima je teško stradalo nešto više od tri tisuće osoba, a smrtno stradalo 239, što je za 35 osoba manje nego 2023. Mataija kaže da je, što se tiče sigurnosti u prometu, 2024. godina bila najbolja nakon prilično specifične 2020., odnosno covidne godine u kojoj je sve bilo drugačije.

S obzirom na to da nam je cilj u idućih šest godina ovu brojku smanjiti na 148 očito je danas čega mnogo posla. U tom poslu policija se često osjeća usamljenom, ističe Mataija.

❞ Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa je moderan i dobar, no provedba malo šteka. U njoj se policija često osjeća usamljeno❞, upozorava Mataija dodajući da je vizija Plana podijelila odgovornost između korisnika, kreatora i upravitelja. ❞Ne može za sve biti kriv vozač. Odgovornost moraju nositi i oni koji planiraju i projektiraju prometnice❞, kaže Mataija dodajući da su gotovo svi statistički podaci ove godine, odnosno u prvih osam mjeseci, bolji, osim onog najvažnijeg: broj smrtno stradalih u prometu kojih je bilo 194.

Najveći izazovi sigurnosti u prometu već godinama ostaju isti. To su brzina, alkohol, nekorištenje pojasa i zaštitnih kaciga te mobitel . Poseban problem u posljednje vrijeme, o kojem mediji često pišu, su i e-romobili. Mataija upozorava da je, suprotno pisanju medija, vožnja e-romobila zakonski uređena ta da su sva pravila propisana. Naglašava da prema zakonu e-romobile ne bi smjela voziti djecu mlađu od 14 godina. A eto, upravo im roditelji i rodbina najčešće kupuju vozila koja ne bi smjeli voziti, upozorava Mataija. ❞Roditelji bi trebali bolje razmisliti. Neću reći da ne vole svoju djecu, no njihovu sreću kupuju nečim što ih se može odvesti u nesreću❞, kaže voditelj Službe prometne policije.

Ističe i da će biti poduzete tri mjere kako bi sigurnost na cestama bila povećana. To su edukacija, inženjerska rješenja i zakonska regulativa. Što se zakona tiče vozači mogu očekivati ​​stroga pravila i veće kazne, najavljuje Mataija.

❞Osnovana je radna skupina te idemo u izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je očito da određene kazne nisu demotivirajuće, pa ćemo ih podići. Tu mislimo i na zaustavljanje nasred prometne trake te na skrivanje tablica na motociklima❞, kaže Mataija dodajući da se razmišlja o uvođenju rigoroznijih pravila u promjeni vozačke dozvole stranaca. “Razmišljamo o tome da promijenimo pravila te da stranci iz trećih zemalja ne mogu više dobiti hrvatsku vozačku dozvolu kao na pladnju”, najavljuje.