Psunjska praloza: Tajna srednjevjekovnog benediktinskog vina s Rudine

Pronalazak divlje šumske loze (Vitis vinifera, ssp. sylvestris Gmel tip nigra) na lokalitetu Rudine u Psunju prije dvadesetak godina izazvao je značajnu pažnju znanstvene javnosti. Nalaz je tim značajniji što se nalazi u šumskom predjelu u blizini napuštene benediktinske opatije sv. Mihovila kod sela Čečavca, području bez stalne ljudske prisutnosti i poljoprivrednih aktivnosti dugi niz godina.

Zahvaljujući Ljubiši Aleksiću, zaljubljeniku u ljepote Papuka, loza je vegetativno razmnožena i zasađena u dvorište Konzervatorskog odjela u Požegi. Od grožđa ubranog jesenas, Ivica Ajanović, poznati požeški vinogradar i vinar, proizveo je nekoliko litara vina.

Ajanović objašnjava povijesni značaj: ❞Divlja šumska loza je zapravo praloza čiji su fosilni ostaci pronađeni u geološkoj formaciji tercijara i kvartara, starosti oko 20 milijuna godina. U nekim europskim zemljama ova loza pojavljuje se u neolitskom i brončanom periodu i od tada polako izumire.❞

Prema mišljenju prof. dr. sc. Edija Maletića, voditelja katedre za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je obišao stanište na Rudini, to je jedno od posljednjih u Europi.

Dobiveno vino nedavno je analizirano u laboratoriju Vinarije Galić u Kutjevu. Suvremenom spektrogrametrijskom metodom dobiveni su zanimljivi rezultati različitih parametara koji ukazuju na sličnost s današnjim plemenitim lozama.

Vino su kušali i vinski znalci. Osim Ajanovića, vinari Domagoj Csider i Zoran Fumić, dr. Žarko Španiček, voditelj Konzervatorskog odjela u Požegi, te novinar Dušan Mirković. Sudionici su se složili oko organoleptičkih karakteristika, vino je lijepe rubinske crvene boje, a u mirisu i okusu podsjeća na šumsko voće i cvijeće, bez izraženog ❞fox❞ mirisa karakterističnog za mnoge hibride.

Postavljeno je i pitanje jesu li benediktinci s čečavačke Rudine mogli proizvoditi i piti vino te loze s obzirom na to da je iskorištenje grožđa zbog sitnih boba upitno. Međutim, s obzirom na veliku rodnost, moguće je da su benediktinci po dolasku u prvo vrijeme za potrebe bogoslužja spravljali to vino, dok kasnije nisu posadili plemenitu lozu. Moguće je i da su od tog vina proizvodili ocat, koji je u ono vrijeme bio neizostavan u svim samostanskim ljekarnama.

Konzervatorski odjel u Požegi i njegov dugogodišnji voditelj Španiček vide potrebu u zaštiti i očuvanju ove jedinstvene loze.