Požežani na tragu vina kakvo se u srednjem vijeku koristilo u samostanu na Rudini

Uskoro bi mogli doznati kakvo se vino koristilo u samostanu benediktinske opatije Rudina u srednjem vijeku zahvaljujući Ivici Ajanoviću, vrsnom požeškom vinogradaru i podrumaru. On će od grožđa ubranog s europske divlje loze prenesene s lokaliteta Rudine u dvorište Konzervatorskog odjela u Požegi načiniti vino.

Naime, prije dvadesetak godina Ljubiša Aleksić iz Požege, zaljubljenik u ljepote Psunja,  na lokalitetu Rudina na Psunju, u blizini napuštene benediktinske opatije sv. Mihovila i njezine okolice, pronašao divlju lozu (Vitis vinifera, ssp.sylvestris Gmel.), što je izazivalo pozornost znanstvene javnosti s obzirom na činjenicu da na tom prostoru već dugo nema ljudi i poljoprivrede. Aleksić je ožilio reznike i desetak sadnica poklonio na čuvanje Konzervatorskom odjelu u Požegi u čijem su dvorištu zasađene.

Prema riječima dr. Žarka Španičeka, dugogodišnjeg pročelnika Konzervatorskog odjela u Požegi, vino se koristilo za bogoslužje i prehranu a u srednjem vijeku zbog loše cestovne povezanosti i ograničenja nabavke bilo je uobičajno da samostani imaju vlastiti vinograd. Tako loza na Rudini najvjerojatnije potječe iz vinograda benediktinske opatije.

Ujesen 2008. godine lokalitet Rudina posjetio je dr. sc. Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebuna i poznati hrvatski ekspert za vina. Tom prilikom utvrđeno je postojanje više biljaka vinove loze velike starosti i nesvakidašnjih dimenzija, visine i preko 15 metara, koje svojim ampelografskim karakteristikama nisu upućivale na poznate sorte. Uvidom u strukturu stabla i formu lista jer grožđe je bilo nedostupno s tla, pretpostaviljeno je da bi se moglo raditi o divljoj vinovoj lozi.

Divlja loza tijekom zadnjih stoljeća uglavnom je iščezla s prostora cijele Europe i danas su vrlorijetka staništa poput ovoga na Rudini. Potencijalno vrijedni geni iz navedenih biljaka mogu biti metodama klasičnog oplemenjivanja iskorišteni u poljoprivredi budućnosti. Isto tako detaljna ampelografska i genetička analiza može dati odgovor na pitanje o strukturi i porijeklu srednjovjekovnih vinograda i populacija divlje loze na Psunju.