MARIJA JAGIČIĆ O POKLADNIM OBIČAJIMA BIŠKUPAČKOG KRAJA: Blijeda slika bogate tradicije - muški su se oblačili u ženske i obratrno

Baka Marija Jagečić čuvarica je tradicije i kazivateljica o pokladnim običajima u Biškupcima i okolnim naseljima. Zanimljivo je da su uoči poklada i dani imali svoja pučka imena, a uz njih su vezani načini ponašanja što se može činiti, a što bi trebalo izbjegavati. Nažalost, toga više nema, a što je preostalo je blijeda slika bogate tradicije.

Već nakon Tri kralja počelo se pomalo sa pripremama za poklade, doznajemo od bake Marije. Kretalo se u srijedu, osam dana prije Pepelnice, koja se zvala vrtićava i taj dan se izbjegavalo sve vezano za vrtnju. Nije se prelo zbog vrtnje kotača na kolovratu, nisu se uprezali konji u kola da se ne vrte kotači. Četvrtak je bio zadušnjak i taj se dan devet puta u obitelji Jagečić jelo za duše pokojnika, a ručak je bio bogat i iznosila se sva pripremljena hrana. Djeca su maskirana uz pjesmu obilazila susjede koji su ih darivali kolačima, jajima i ponekim novčićem.

U nedjelju su bile velike poklade. Oblačile su se narodne nošnje dok se dio starijih maskirao pa su se često muški oblačili u ženske i obratno. Išlo se i ludovalo kroz mjesto, a zaprežnim kolima, kasnije traktorima, obilazili Biškupaci i susjedna sela, a znali su se zaputiti i do Požege. Veselje je trajalo tri dana, do čiste srijede ili Pepelnica, početka korizme. Tada su se prali lonci i posuđe i nije se jela masna hrana sve do Uskrsa. I na kraju lakomi četvrtak kada se pojela sva hrana preostala od poklada.