
„Biljna burza“ na Gospinom brdu: Budućnost vrtlarstva u zagrljaju tradicije
Dok se sredinom travnja priroda budi, Gospino brdo iznad Požege bilo je središte jedne plemenite, zelene revolucije.
Dok se sredinom travnja priroda budi, Gospino brdo iznad Požege bilo je središte jedne plemenite, zelene revolucije. Na imanju Trudi Boršoš, Švicarke koja je prije petnaestak godina požešku adresu zamijenila domovinom svog supruga Stjepana, održana je tradicionalna razmjena presadnica, sadnica i sjemena koja je okupila zaljubljenike u prirodu iz cijele regije.
Ono što je započelo kao osobna strast žene s bogatom bankom od stotinu sorti rajčica iz cijelog svijeta, preraslo je u svojevrsnu „biljnu burzu“. No, ovdje novac nema nikakvu vrijednost. Filozofija domaćice Trudi je jasna, sjeme i znanje se ne prodaju, već poklanjaju i razmjenjuju.
Susret je privukao vrtlare iz Pakraca, Lipika, Bjelovara, Nove Gradiške, pa čak i Zagreba. Uz mirise domaćih slastica i napitaka koje su gosti donijeli za okrepu, brdom su kolale priče o očuvanju autohtonih sorti koje polako tonu u zaborav. Na stolovima se našlo bilje iz gotovo svih kutova svijeta koje uspješno uspijeva u našem podneblju zahvaljujući Trudinim savjetima.
Najveća atrakcija okupljanja bio je futuristički plastenik nazvan Valpanonija. Svojim kupolastim oblikom podsjeća na objekt iz znanstveno-fantastičnih filmova, no njegova je uloga duboko ekološka. Riječ je o potpuno samoodrživom sustavu koji koristi toplinu tla i energiju sunca, dok se navodnjavanje vrši isključivo prikupljenom kišnicom.
Događaj je bio i prilika za razmjenu inovativnih ideja, pa je tako Kruno Gajger iz Zagreba predstavio bakrenu spiralu iz područja elektrokulture, poznatiju kao Iginu spiralu. Ova naprava pojačava prirodno zemljino zračenje, čime potiče jači rast i razvoj biljaka u svojoj okolini. Trudi, uvijek otvorena za ekološke inovacije, odlučila je ovaj zanimljivi izum testirati upravo u svom novom plasteniku.
Trudi je posjetiteljima strpljivo objašnjavala i svoju specifičnu metodu uzgoja bez kopanja.„Baza gredica su deblje grane prekrivene sitnim malčem, humusom te debelim slojem sijena i trave“, tumačila je ova ekspertica dok je vodila grupe kroz svoj ekološki vrt. Gredice u Valpanoniji dosežu visinu i preko jednog metra, stvarajući idealne uvjete bez obzira na godišnje doba.
Ovaj događaj nije bio samo prilika za nabavku novih sadnica, već poruka o važnosti bioraznolikosti. U svijetu masovne proizvodnje, Trudi Boršoš svojom švicarskom preciznošću i ogromnom ljubavlju prema slavonskoj zemlji čuva genetski kod prirode.





















Komentari
Učitavanje komentara…


.webp)