Član kutjevačkog Hrvatskog planinarskog društva Vidim Ivan Šedevi propješačio gotovo 200 kilometara

Autor: D.K.

Ivan Šedevi, član kutjevačkog planinarskog društva Vidim ponovo pomoče granice izdržljivosti i upornosti pa se tako kroz svoj novi pješački pothvat uputio na hodočašće s puno koraka u Svetište Božjeg Milosrđa na Ovčari kraj Đakova. Za četiri dana koliko je trajala šetnja slavonskobaranjskim predjelima, brdima i ravnicama propješačio je ukupno ogromnih 181,25 kilometara. Prvi dan je krenuo na svoje zavjetno hodočašće s Trga Bezgrešne Djevice u Požeškim Sesvetama, a do prve postaje i noćenja u Svetištu Milosrdnom Isusu na Ovčari kod Đakova  prešao je 50,2 km.  Drugi dan ga je dionica vodila od Svetište kod Ovčare do Đakova gdje je cilj bio čuvena Katedrala Sv. Petra u Đakovu pa natrag do Ovčare s ukupnim iznosom od  39 kilometara. Treći dan je neumorni Ivan od Ovčare do Slavonskog Broda i Crkve bl. Alojzija Stepinca propješačio ukupno 43.8 km dok je četvrti dan u završnoj dionici od Slavonskog Broda do svetišta Gospe od Suza u Pleternici s konačnim ciljem na trgu Bezgrešne Djevice u svojim Požeškim Sesvetama odradio 41,38 km za ukupnih 181,25 kilometara. Želja ovog nevjerojatno izdržljivog čovjeka je prohodati čuveni Camino ili hodočašće putem Sv. Jakova.

Camino dolazi od španjolske riječi za put, a samo hodočašće je iznimno popularno u kršćanskom svijetu. Hodočasnici ga nazivaju Put Svetog Jakova ili francuski put – na španjolskom Camino de Santiago Francés ili samo Camino Francés.  Ruta je to duga oko 800 km koju prelaze hodočasnici iz pravca Francuske na putu koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli i to: Engleski, Portugalski, Katalonski, Sjeverni, Baskijski kao i još neki pravci. Ipak Camino Francés je najfrekventniji od svih. Vijeće Europe mu je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”, a UNESCO je 1993. godine proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCOVOM svjetskom kulturnom baštinom. Poznavajući Ivana ne sumnjamo da će uspjeti ostvariti svoj naum koji tako nastavlja tragom svoga pokojnog sina Tomislava koji je svojim pedaločašćima iskazivao nevjerojatnu snagu vjere, truda i odricanja pa se tako biciklom uputio i do Rima dok mu je neostvarena želja ostala vožnja do Wadowica – rodnog mjesta najboljeg Pape Ivana Pavla drugog.

Foto HPD Vidim: Tekst; kutjevacki.hr

Više iz kategorije

kdslots777 luxury333 batman138 rajacuan max77 fit188 ajaib88 megahoki88 warung168 emas168 7winbet mantul138 koko138 brobet77 gaco88 vegashoki88 bonus138 rupiah138 gila138 abcslot monsterbola garuda999 sikat88