Čim se primjete prvi simptomi zlatne žutice, zaražene trsove treba vaditi van

Autor: D.K.

U slučaju zaraze veće od 20 posto, potrebno je vaditi cijeli vinograd, krčiti s korijenom i spaliti trsove, kaže vlasnik vinograda i vinarije, Branko Jakobović.

Ovih dana redovne su zaštite u vinogradu od pepelnice, plamenjače, pepeljastog grožđanog moljca, a posebno se prati i prisutnost američkog cvrčka u prevenciji zlatne žutice vinove loze. 

Na kritičnom području nalazi se i vinograd vinarije B. Jakobović iz Vetova, a njegov vlasnik Branko Jakobović objasnio je Poljoprivrednoj televiziji kako je držati pod kontrolom. 

“Uz sve moguće bolesti kojih ima, koje su standardne, u zadnjih desetak godina imamo i zlatnu žuticu. U Hrvatskoj je prvi put primijećena 2008. u Karlovačkoj županiji. Širi se po cijeloj zemlji, a ima je jako puno u Sloveniji i Srbiji. To je nešto najgore što može biti jer njoj nema lijeka, nema sredstava za prskanje. To je karantenska bolest i treba ju što više sprječavati“, napominje. 

Jakopović smatra da osim kontrole sadnog materijala treba poštovati i upute kako suzbijati cvrčka. 

“On samo siše sokove iz lista, loze, zelenih dijelova, a time siše i fitoplazmu, bakterijsko-virusnu bolest. Prelazeći s trsa na trs ju širi. Zato je bitno uočiti takve trsove“, naglašava dodajući kako je potrebno postaviti žute ploče, koji su i oni u svom vinogradu stavili, ali nevrijeme im je uništilo. 

U slučaju zaraze veće od 20 posto, vaditi cijeli vinograd

Ovih dana, kaže, savjetodavna ide u pregled kako bi vidjelo koliko se kukaca ulovila i treba li reagirati. 

Simptomi se, ističe sugovornik, trenutno ne vide u vinogradu, vidjet će se za mjesec dana. Listovi se smotaju, ufrću i budu šuškavi. Kod bijelih sorti poprimaju žutu i smeđu boju, a kod crnih crvenu, ali onu ranu još u osmom mjesecu, ne u listopadu kada ionako promjene boju. “Takvi trsovi slabije tjeraju, bolesniji su, rozgva nikad ne sazre, ostaje zelena. Čim se primijeti treba ih vaditi jer od njega će se širiti dalje“, upozorava ovaj vinogradar. 

No, najbitnija prevencija je tretiranje vektora prijenosnika bolesti. 

“Postoje sredstva i mi imamo obvezu dva puta na našem području tretirati, možda bude i potrebe za trećim. No, problem je što treći put ne možemo tretirati kasno, kad su se ličinke pretvorile u kukce zbog karence, blizine berbe“, pojašnjava. 

Postoji li kontrola, Jakobović kaže da ne zna, ali obveza postoji. “Na jednom skupu sam rekao da kako se ponašamo, a to je neodgovorno, imamo više sreće nego pameti jer kod nas tih drastičnih primjera nije bilo. Vidjet ćemo u budućnosti“, zaključuje. 

U slučaju zaraze veće od 20 posto, potrebno je vaditi cijeli vinograd, krčiti s korijenom i spaliti trsove.

Izvor: Agroklub/Poljoprivredna TV

Više iz kategorije

 

Uvjeti korištenja | Politika privatnosti i kolačići (EU) | Oglašavanje | Impressum

Javnost info d.o.o. za usluge informacijskog društva
Josipa Jurja Strossmayera 341,
31000 Osijek

Javnost info d.o.o. za usluge informacijskog društva Josipa Jurja Strossmayera 341, 31000 Osijek